Društvo

Iz HRA, CGO i ANIMA poručili

Crna Gora da uspostavi dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici

Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje, povodom 28. godišnjice genocida u Srebrenici, odaju počast svim žrtvama i izražavaju solidarnost sa preživjelima i njihovim porodicama. I ove godine, upornost i hrabrost porodica u traganju za nestalima i njihove patnje pri identifikacijama tragično nastradalih izazivaju najdublje poštovanje.

Crna Gora da uspostavi dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici Foto: Rojters
Portal AnalitikaIzvor

“Apel koji smo uputili prošle godine Skupštini i Vladi Crne Gore da se 11. jul zvanično proglasi danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, kako je to i predviđeno članom 5 Rezolucije o genocidu u Srebrenici, koju je 2021. godine usvojila Skupština Crne Gore. Očekujemo da novi skupštinski saziv i nova Vlada pokažu više svijesti i odgovornosti prema memorijalizaciji ovog ogromnog zločina. Očekujemo da nosioci vlasti pokažu isti stav prema svim ratnim zločinima iz naše novije istorije, nezavisno od toga koje su etničke pripadnosti žrtve”, rekli su iz HRA, CGO i ANIMA.

Kako kažu, obaveza je svih nas da se borimo za pravdu i istinu o Srebrenici, jer je suočavanje sa činjenicama o zločinima i poštovanje prava žrtava i njihovih porodica temelj na kome se gradi svako demokratsko društvo, a pogotovo društva razorena strahotama ratnih dešavanja.

“Kao pozitivan razvoj događaja u Crnoj Gori ističemo usvajanje Deklaracije o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta (EP) o Srebrenici 2009. godine i Rezolucije o genocidu u Srebrenici 2021. godine od strane Skupštine Crne Gore, ali i razriješenje nekadašnjegministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića zbog relativizacije tog genocida”, saopštili su oni.

Ukazuju da je presudno važno insistirati na utvrđivanju odgovornosti svih onih koji su na različite načine doprinijeli genocidu u Srebrenici, ali i onih koji ga danas veličaju kroz afirmaciju ideologije na kojoj je zločin počinjen. “Neophodno je da njegujemo kulturu sjećanja na žrtve, pogotovo u društvu čiji obrazovni sistem još nije prepoznao niti adekvatno obradio ni ovaj ni druge ratne zločine iz savremene istorije što već produkuje ozbiljne i negativne posljedice”, istakli su oni.

“Apelujemo na sve aktere da ulože veće napore u proces pomirenja. Istina, suočavanje s prošlošću i pravda za žrtve moraju biti temeljne komponente tog procesa”, saopštavaju.

Prema njihovim riječima samo kroz iskrenu refleksiju, priznavanje odgovornosti i izgradnju mostova među društvima regiona, možemo stvoriti održivo pomirenje I svi moraju preuzeti odgovornost za oblikovanje budućnosti u kojoj se ovakvi zločini neće ponovit.

“Srebreničke žrtve nas obavezuju da se zalažemo za pravdu, istinu i pomirenje, da radimo na stvaranju društva u kojem se poštuje svaka osoba, bez obzira na njenu nacionalnu, vjersku ili etničku pripadnost”, zaključili su u saopštenju.

Portal Analitika