Abiznis

Okrugli sto CANU na temu ,,Crnogorske finansije i internacionalizacija“

Crna Gora ima igrače na međunarodnom tržištu

Crna Gora mora biti otvorena biznis platforma umreženih institucija i organizacija globalnih tržišta – poručio je predsjednik odbora za ekonomiju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) prof. dr Veselin Vukotić sa jučerašnjeg okruglog stola koji je CANU organizovao na temu ,,Crnogorske finansije i internacionalizacija“.

Crna Gora ima igrače na međunarodnom tržištu Foto: Pobjeda
PobjedaIzvor

Kazao je da postoje crnogorske kompanije koje van zemlje ostvaruju značajne profite, koji, iako možda u globalnom kontekstu nijesu toliko veliki, predstavljaju važnu poruku, imajući u vidu da je riječ ,,o modelima finansija iz budućnosti“.

TRGOVINA NA BERZAMA

Jedna od njih je i brokerska kuća i investiciono društvo Finveo, čiji je vlasnik turski holding, koja je u Crnoj Gori startovala od nule, a sada zapošljava 50 ljudi. Prema riječima direktora Finvea Nikole Pejovića, imaju klijente iz 70 zemalja, a konkurentnost, između ostalog, baziraju na mogućnosti da klijenti na tržištu kapitala svoje naloge realizuju za 18 milisekundi. To je, ističe, 15 puta brže od treptaja oka, a neophodno je pošto se cijene na berzi mijenjaju nevjerovatnom brzinom, zbog čega je brzina izvršavanja naloga imperativ. Čak i pristup klijenta sistemu traje manje od dva minuta, što je takođe veliki vremenski interval u nekim situacijama.

"Sve to ukazuje da i ljudi iz Crne Gore rade na internacionalnim tržištima i prave biznis i u uspijevaju zahvaljujući dobroj umreženosti", kazao je Pejović i najavio da je aplikacija za kupovinu dijela akcija kompanija kao što su Apple, Amazon ili Nike u završnoj fazi i omogućiće klijentima da postanu učesnici na finansijskom tržištu.

"Konkurencije se ne treba bojati, već se mora uvijek biti ispred nje", kazao je Pejović odgovarajući na pitanje kako se bori sa konkurencijom.

Član odbora za ekonomiju CANU-a i profesor na Univerzitetu Donja Gorica Zoran Đikanović je ukazao da bi konkurentnost trebalo da ima primat u odnosu na stabilnost.ž

"Najveća stabilnost je kada si konkurentan i uspješan, jer kada nisi, onda nema stabilnosti. Insistiranje na stabilnosti i garantovanju bez rizika je odlika zatvorene ekonomije", poručio je Đikanović i istakao da države mogu da uspostave organizacione forme, ali ne da formiraju pružanje usluga, posebno ne u vrijeme brzih promjena i korišćenja novih tehnologija, jer usluge koje bi trebalo da se regulišu u tom momentu još nijesu ni nastale. Okvir koji država stvara bi, kako je ocijenio, trebalo da podstiče razvoj tržišta, odnosno stvaranje bogatstva.

INTERNACIONALIZACIJA

Direktor Sektora finansijskih tržišta u Hipotekarnoj banci mr Gojko Maksimović je kazao da se internacionalizacija banaka vidi kroz rast depozita u korist nerezidenata, kao i u njihovoj orijentaciji na međunarodno tržište kapitala.

"Kumulativni rast BDP-a za pet godina bio je 16,8 odsto, dok je ukupni rast bankarskog sistema, ako bi mjerili po iznosu ukupne aktive, bio 45,3 odsto, što znači da je crnogorski bankarski sistem rastao brže i efikasnije od cjelokupne crnogorske ekonomije. Kumulativni rast depozita porastao je za 51 odsto, a struktura se pomjerila više u korist nerezidenata, gdje dobijamo prvu karakteristiku internacionalizacije u Crnoj Gori, jer su se banke otvorile ka inostranim klijentima", kazao je Maksimović.

Crnogorske banke su se, kako je naveo, okrenule ulaganju u hartije od vrijednosti, čiji je iznos na kraju prošle godine porastao za 81,3 odsto, dok je taj iznos na polovini ove godine porastao za 130 posto.

"Kako crnogorsko tržište kapitala nije toliko razvijeno, jasno se zaključuje da je većina tog novca koji je išao ka ulaganju u hartije išao na međunarodnom finansijskom tržištu, što je drugi efekat internacionalizacije bankarskog sistema u Crnoj Gori", ocijenio je Maksimović.

Samo Hipotekarna banka, kako je naveo, ulaže u 150 različitih hartija, čiji emitenti su iz 45 zemalja. Tako ova banka, između ostalih, ulaže u državne obveznice Čilea, Maroka, Katara, Južne Koreje te akcije japanskih automobilskih kompanija Tojota i Nisan. Jedina je banka iz Crne Gore koja sarađuje sa američkim bankama, a trenutno 35 odsto ukupne aktive ulaže na ovaj način, od čega 30 odsto internacionalno.

Mr Sanja Nikolić koja radi na projektu ,,Super kompjuteri za sve“ poručila je da postoji i internacionalizacija kod kuće, koja daje mogućnost da se uz pomoć tzv. cloud computinga, pristupa super kompjuterima, čiji se resursi mogu iznajmljivati i koristiti za različite biznise.

"Počnite da razmišljate na veliko, krenite sa malim koracima, a onda ubrzajte", poručila je Nikolić.

Portal Analitika