Na osnovu evidentiranih reformi, ocijenjen je napredak Crne Gore u sedam od ukupno deset indikatora, a istovremeno prepoznato je sedam oblasti u kojima je Crna Gora iznad svjetskog prosjeka, saopšteno je iz Vlade.Na osnovu analiza Heritidž Fondacije, Crna Gora je svrstana u grupu „umjereno slobodnih“ zemalja. Prva četiri mjesta u izvještaju zauzimaju Hong Kong, Singapur, Australija, Novi Zeland, Island, dok su od tranzicionih zemalja iz okruženja ispred Crne Gore: Albanija (53), Makedonija (56 mjesto), Slovačka (35), Slovenija (61), Rumunija (63). Crna Gora je ispred Poljske (71 mjesto), Grčke (73), Bugarske (75), Italije (74), Hrvatske (92), Srbije (104), Bosne i Hercegovine (110). U poređenju sa zemljama regiona, Hrvatska je ostvarila najveći napredak boljim pozicioniranjem za 27 mjesta, zatim slijedi Crna Gora sa napretkom od 26 mjesta, Makedonija sa 22 mjesta, Albanija sa 9 mjesta, Srbija sa 5 mjesta.
Crna Gora je u pogledu ostvarenih bodova najviše napredovala od svih rangiranih zemalja sa 5.4 boda u poređenju sa prošlogodišnjim ocjenama, slijede Makedonija sa 4.5 bodova i Hrvatska sa 4.1 bodom.U Indeksu za 2010. godinu ističe se značajno poboljšana fleksibilnost na tržištu rada i bolji regulatorni okvir kojim je unaprijeđen poslovni ambijent za investiranje, što je doprinijelo da Crna Gora ostvari najveće povećanje ekonomskih sloboda. Crna Gora je postala konkurentnija zbog nedavno sprovedenih poreskih olakšica, dok je nivo javne potrošnje kontrolisan. U procesu tranzicije, ostvarenju većih ekonomskih sloboda doprinio je i impresivan ekonomski rast od 7% tokom proteklih pet godina.
Napredak je prepoznat u sedam oblasti obuhvaćenih metodologijom Heritidž Fondacije kod indikatora: slobode u poslovanju, trgovinske slobode, fiskalne slobode, državna potrošnja, investicione slobode, korupcija, sloboda na tržištu rada. U indikatoru „Sloboda poslovanja“, navodi se da je za započinjanje biznisa u Crnoj Gori potrebno 13 dana, dok je svjetski prosjek 35 dana. Indikator “Trgovinske slobode” povećan je usljed liberalizacije trgovine, dok još uvijek postoji prostor za reforme u dijelu visokih carinskih stopa, uvoznih ograničenja, slabe zaštite prava intelektualne svojine, kao i korupcije.
U pogledu „Fiskalnih sloboda“, ističe se konkurentnost Crne Gore u pogledu poreskih stopa. Stopa poreza na dohodak fizičkih lica smanjena je sa 15% na 12% od januara 2009. godine, a na 9% u 2010. godini. Iako je ostvareno poboljšanje u indikatoru ,,državna potrošnja”, navodi se da su ukupni državni rashodi, uključujući potrošnju i direktna plaćanja, relativno visoki. Investicione slobode su značajno povećane u poređenju sa prošlogodišnjom ocjenom za 15 bodova, što je rezultat jednakog tretmana stranog i domaćeg kapitala, kao i mogućnosti da strani investitori, na osnovu reciprociteta, steknu pravo svojine na nekretninama.
Prepoznati napredak u borbi protiv korupcije, ocijenjen je povećanjem ovog indikatora, ali, takođe, ukazano je na postojanje dovoljno prostora za suzbijanje korupcije u izvršnoj i sudskoj vlasti, kao i implementaciji preostalih preporuka GRECO-a. Značajan napredak u indikatoru ,,sloboda na tržištu rada” rezultat je sprovedenih reformi i veće fleksibilnosti tržišta usljed novog Zakona o radu donesenog tokom 2008. godine.
Ministarstvo finansija je, u protekloj godini, koordiniralo aktivnostima resornih ministarstava i drugih institucija nadležnim za oblasti obuhvaćene Indeksom ekonomskih sloboda. Poboljšanje indikatora i ukupne pozicije na listi je potvrda uspješnog rada svih institucija u pogledu boljeg regulatornog okvira i napora za unapređenje poslovnog ambijenta i većih sloboda na tržištu.
