Kako je saopšteno iz Sektora za informisanje javnosti o Evropskoj uniji pri Generalnom sekretarijatu Vlade, na sastanku je potcrtan značaj ovog Pododbora, imajući u vidu da oblasti koje tretira imaju veliki uticaj na cjelokupni razvoj crnogorskog društva i unapređenje kvaliteta života svih građana, kao i činjenicu da obuhvata 24 od ukupno 87 završnih mjerila koje je Crna Gora dobila u 33 pregovaračka poglavlja.
Ocijenjeno je da je Crna Gora napredovala kada je u pitanju usklađivanje zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU, sa mnogim srodnim aktivnostima koje su uspješno završene ili su u završnoj fazi, ali da zahtjevna faza sprovođenja i primjene pravnih tekovina EU tek predstoji. To zahtijeva kontinuirano jačanje administrativnih kapaciteta kao i korišćenje sredstava neophodnih za razvoj infrastrukture u skladu sa standardima EU.
Naglašeno je i da je najveći dio aktivnosti, u dijelu transpozicije pravne tekovine EU u nacionalni okvir, uspješno završen ili je u finalnoj fazi ali da predstoji nastavak zahtjevne faze implementacije i primjene pravne tekovine za koju je neophodno obezbijediti kontinuirano jačanje administrativnih kapaciteta, kao i značajna finansijska sredstva neophodna za izgradnju infrastrukture u skladu sa standardima EU.
Zamjenica šefa Jedinice za Crnu Goru u Generalnoj direkciji za susjedsku politiku i pregovore o proširenju, Barbara Hesus Žimenoje naglasila da sektori o kojima se razgovaralo na pododboru između EU i Crne Gore - životna sredina i klimatske promjene, transport, energetika, regionalna politika - mogu biti pokretači socijalnog i ekonomskog oporavka.
„Ciljane reforme i javne investicije mogu pomoći ekonomiji da se ponovo pokrene, podstakne rast i stvori mogućnosti za zapošljavanje. Takođe je povećan fokus na ekonomsku integraciju, kako sa EU, tako i unutar regiona, kroz revidiranu metodologiju proširenja Evropske komisije, Ekonomski i investicioni plan, Zelenu agendu za Zapadni Balkan, kao i Zajedničko regionalno tržište koju su usvojili lideri regiona“, rekla je Hesus Žimeno.
Primijetila je i da su se u nekim oblastima desili pozitivni pomaci, ali da su potrebni pojačani napori za dalji napredak u srodnim reformama. Takav napredak biće zabilježen, zajedno sa trenutnim stanjem Crne Gore u ovim oblastima, u sljedećem godišnjem izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori, dodala je ona.
Komentarišući reorganizaciju crnogorske administracije, uključujući promjene kako na stručnim, tako i na rukovodećim pozicijama, Hesus Žimeno je naglasila hitnu potrebu da se zadrži i dalje proširi EU ekspertiza, rekonstruišu pregovaračke strukture i ojačaju strukture koje upravljaju fondovima EU, kako bi se napredovalo u procesu pristupanja EU.
