Politika

Održan okrugli sto u organizaciji Atlantskog saveza na temu dvojnog državljanstva

Krivokapić: Dvojno državljanstvo je model anšlusa Crne Gore u korist srpskog i ruskog svijeta

Atlantski savez Crne Gore organizovao je danas, u saradnji sa Udruženjem pravnika Crne Gore, okrugli sto na temu dvojnog državljanstva pod nazivom „Dvojno državljanstvo – Put do nacionalnog i političkog inžinjeringa?“.

Krivokapić: Dvojno državljanstvo je model anšlusa Crne Gore u korist srpskog i ruskog svijeta Foto: PA
Autor
MDAutorka
Portal AnalitikaIzvor

Izvršna direktorka Atlantskog saveza Azra Karastanović otvorila je okrugli sto istakavši da je tema dvojnog državljanstava od suštinske važnosti za Crnu Goru. 

„Eventualno usvajanje ovog zakona može uticati na politički, demografski bezbjednosni, ali i kulturni aspekt. Ova pitanja zadiru u samu srž nacionalnog bića i oštro polarizuju crnogorsko društvo“, naglasila je Karastanović.

Radulović: Promjene Zakona o državljanstvu mogu uticati na političku stabilnost

Predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Branislav Radulović je rekao kako je pitanje dvojnog državljanstva iz javno pravnih karaktera kompleksno. 

„Vodeći pravni stručnjaci smatraju da je državljanstvo element suverenosti države“, naveo je Radulović.

Dodaje kako dvojno državljanstvo pokreće brojna pitanja - od zapošljavanja u javnoj upravi do služenja vojnog roka.

„Uvođenje dvojnog državljanstva mora se sagledati sa više aspekata. Posebno sa ustavnog, a u skladu sa ustavnim odredbama i mogućom promjenom Ustava“, podvukao je Radulović te istakao kako najavljene promjene zakona mogu uticati na političku stabilnost u državi.

Bugarin: Glavna prepreka nespremnost Srbije da razmjenjuju podatke

„Terminološki se ne slažem sa narativnom koji ova tema dobija i javnom prostoru“, rekao je ekspert za imigraciono pravo Bojan Bugarin.

Ističe kako Zakon jasno precizira kako se dobija državljanstvo. 

„Jedino validno rješenje za uvođenje dvojnog državljanstva bilo bi potpisivanje sporazuma sa drugim državama. Crna Gora je sa već oko 2008. godine radila na takvom sporazumu, a glavna prepreka je bila nespremnost Srbije da razmjenjuju podatke sa nama“, podsjetio je Bugarin.

To je, kaže, jedini sistemski pristup koji bi bio moguć.

Crna Gora od 2006. odobrila državljanstava skoro koliko i Poljska, duplo više od Slovenije

„Česti smo svjedoci da politički akteri ističu da je politika Crne Gore oko državljanstva restriktivna i rigidna. Ne slažem se sa tim. Od 2006. do danas Crna Gora je odobrila oko 36 hiljada državljanstava“, napominje Bugarin.

Kaže kao je najbolji primjer Herceg Novi gdje je taj broj najveći.

„Poljska je odobrila 44 hiljade za 20 godina. Slovenija 17.500. Apsolutno je jasno da je taj narativ pogrešan“, rekao je Bugarin.

Postoji opasnost da crnogorski narod postane manjina, to je nekima možda i cilj

Dodaje kako postoje lica koja žive u Crnoj Gori a još nijesu regulisala državljanstvo.

„Njih je nekoliko hiljada po mojoj procjeni, ali zbog njih se ne mora sistemski mijenjati zakon. Politika državljanstva, ukoliko nije dobro strateški promišljena i ako se prilagođava trenutnom društveno političkim kretanjima, može dovesti do opasnosti da crnogorski narod za 15, 20 godina postane manjina što je pojedinim političkom strukturama možda i cilj“, rekao je Bugarin.

Kaže kako nije poznato ni kojem će se modelu pribjeći - kroz sporazum ili promjenom zakonskih akata.

Svaki značajniji upliv novih državljana odrazio bi se na birački spisak

„Čujemo brojne ideje koje nijesu u skladu sa zakonima, kao da tim ljudima ne treba dozvoliti da prijave prebivalište ili 20 godina im ne dozvoliti da glasaju, što su nonsensi. Svaki značajniji upliv novih državljana bi se odrazio na birački spisak koji već nije sređen. Svaka promjena po ovom pitanju mora biti rezultat širokog političkog konsenzusa i podržan od strane stranih partnera“, rekao je Bugarin.

Dimitrijević: SNS izbore u Beogradu dobio zloupotrebom uvezenih birača

Pavle Dimitrijević iz Tink tenka Crta iz Srbije je kazao da je analiza te organizacije pokazala da, bez obzira na propise, ukoliko država ne nađe načina sastane na kraj zloupotrebi procedura rezultat će biti nekontrolisana migracija birača što će, kako je istakao, znatno uticati na izbornu volju građana.

„24 - 39 hiljada uvezenih birača je uticalo da Srpska napredna stranka dobije na izborima u Beogradu“, naveo je Dimitrijević.

Ti podaci dobijeni su, kaže, na osnovu različitih metoda forenzike.

„Najviše manipulacija bilo sa prebivalištem i dolaskom birača iz Republike Srpske. Samo u Opštini Voždovac je na istoj adresi bilo prijavljeno više desetina birača“, rekao je Dimitrijević.

Dodaje da je dosta birača imalo prebivalište na nepostojećim adresama - pumpama, marketima i slično.

„Ovakve zloupotrebe su teške za procesuiranje jer su ti birači zloupotrijebljeni“, rekao je Dimitrijević.

Đukanović: Dvojno državljanstvo platforma za dominaciju prosrpskih partija u Crnoj Gori

Politikološkinja Nikoleta Đukanović je kazala kako vjeruje da će izmjene Zakona o državljanstvu biti donešene „preko noći“ bez konsultacija sa stručnom i naučnom javnošću. Ističe kako se radi o prijetnji pravnom poretku, bezbjednosti i suverenitetu države.

„To je platforma za dominaciju prosrpskih partija u Crnoj Gori“, naglasila je Đukanović.

Napominje kako je potrebna izmjena izbornog zakonodavstva koja, kaže, nikako da se desi.

„Nijesmo u stanju da riješimo manjkavosti sistema, a ne da upravljamo mogućim zloupotrebama“, kazala je Đukanović.

Premijer maliciozan, izmjene dio koordinisane akcije protiv suverenosti države

Kaže kako je izmjena Zakona o državljanstvu „misija srpske politike i njenih eksponenata u Crnoj Gori“.

„Inicijatori obećali dijalog, ali im ta vrsta dijaloga inače nije svojstvena“, podsjeća Đukanović.

Smatra kako je riječ o „smišljenim i koordinisanim akcijama koje su uperene prema upitnosti zadržavanja suverenosti države uz jednu izrazitu bahatost“.

„Ovo podržavaju partije koje podržavaju Vladu i naravno premijer koji kaže vrlo maliciozno da se lako odričemo naše djece jer njegovi dijete nema državljanstvo“, naglasila je Đukanović te dodala kako je mišljenja da je riječ o zadovoljavanju političkih interesa.

„Što radi EU? Kaže da svaka država može urediti državljanstvo kako želi, ali da mora da vodi računa o bezbjednosti regiona i same EU. Prosrpske partije računaju da će im to donijeti veliki broj glasova i zato oni kao ključni cilj ove Vlade vide izmjene Zakona o državljanstvu“, kazala je Đukanović.

Kentera: Dvojno državljanstvo daje mogućnost vanjskih uticaja u unutrašnjim poslovima Crne Gore

Bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Savo Kentera je istakao kako svi treba da shvate da se radi o zaštiti državnih interesa. 

„Dvojno državljanstvo daje mogućnost vanjskih uticaja u unutrašnjim poslovima Crne Gore. Neke države preko saveznika na Balkanu mogu ojačati svoj uticaj u Crnoj Gori. Takvi građani u bezbjednosnim institucijama mogu dijeliti osjetljiva podatke bitne za nacionalnu bezbjednost“, rekao je Kentera te dodao kako postoji rizik od infiltracije stranih agenata u institucije sistema.

„Bitni su i socijalna i politička stabilnost. Svako produbljivanje podjela bi vodilo u haos i političke manipulacije a dvojno državljanstvo bi dovelo do toga“, naglasio je Kentera.

Najvažnije pitanje je kojoj će državi biti lojalni građani sa dvojnim državljanstvom

Napominje da je Crna Gora članica NATO i kandidat za EU te da bi uvođenje dvojnog državljanstva moglo uticati na primjenu vanjske politike. 

„Povećava se i rizik od hibridnih napada, jačanje širenja dezinformacija, političke pritiske. Građani sa dvojnim državljanstvom mogu se suočiti sa pravnom nesigurnošću, posebno kada je riječ o služenju vojnog roka“, naveo je Kentera.

Najvažnije pitanje je, kaže, lojalnost - kojoj državi će ti građani biti lojalni ako dođe do tenzija i sukoba.

„Može uticati i na ekonomsku stabilnost jer ti građani koriste sve sistemske resurse. U konačnom, može dovesti do slabljenja nacionalnog identiteta kod mladih generacija“, istakao je Kentera i dodao kako EU može potpuno drugačije gledati na Crnu Goru.

„Može posumnjati da Crna Gora dijeli sve podatke sa državama koje nijesu članice NATO i EU“, upozorio je Kentera.

Vukčević: Nesporno da je cilj izmjene Zakona o državljanstvu promjena strukture birača

Advokat Miloš Vukčević je kazao da je Zakon o dvojnom državljanstvu pogrešna terminologija jer to nije zakonski moguće.

„Cilj je promjena strukture birača, to je nesporno. Svi imamo rođake i Srbiji, ali ne želimo da budu zloupotrijebljeni na izborima“, rekao je Vukčević.

Ističe da je državljanstvo vezano za biračko pravo te da je član 45 Ustava tu jasan.

„Ne postoje načini da se vrše kontrolni mehanizmi jer to zahtijeva ozbiljan upravni postupak“, upozorio je Vukčević i dodao kako je najbolja slika toga situacija u Šavniku.

„Kako ćete utvrditi prebivalište u drugim državama kada to ne možete u malom Šavniku“, rekao je Vukčević.

Postoji, kaže, i pitanje koliko bi Srbija i Republika Srpska dostavljale podatke.

Zabrana glasanja od 10 godina nije moguća, stvorili bi se građani drugog reda

„Zabrana glasanja od 10 godina je takođe nemoguća jer se time stvaraju građani drugog reda“, istakao je Vukčević.

Kaže kako se manipuliše građanima koji žive u Crnoj Gori dugi niz godina i koji nemaju državljanstvo.

„To je nešto drugo. Ovdje govorimo o tome da se omogući državljanima druge države da uzmu naš pasoš a da se ne odreknu drugog. Mi kao mala država, uz sve moguće manipulacije, ne treba to da dozvolimo“, naglasio je Vukčević.

Postojeća Skupština ne može se pretvoriti u Ustavotvornu, to bi bila prevara birača

Napominje da mnoge države EU to nijesu dozvolile.

„Često se miješaju ekonomsko i počasno državljanstvo. Ekonomsko državljanstvo je bilo dobar potez i bilo je ekonomski zamajac. Ti ljudi prolaze stroge kontrole i mali ih je broj pa se ne mogu zloupotrebiti“, rekao je Vukčević.

On je istakao kako Ustavotvorna skupština nije moguća bez promjene državno pravnog statusa ili revolucije.

„Ne može se postojeća Skupština pretvoriti u Ustavotvorna jer bi to bila prevara birača“, kategoričan je Vukčević.

Vučinić: Državljanstvo nije urođeno ljudsko pravo već diskreciono nadležnost države

Profesor Nebojša Vučinić je kazao kako su o temi dvojnog državljanstva do sada raspravljali nevladine organizacije i građanski aktivisti, ali da o njoj moraju da se izjasne institucije - Crnogorska akademija, Pravni fakulteti i strukovna udruženja.

„Zvone crvena zvona na uzbunu kada je riječ o budućnosti Crne Gore“, upozorio je Vučinić.

On je istakao kako državljanstvo nije urođeno ljudsko pravo već diskreciono nadležnost države koja proizilazi iz suverene vlasti države.

Cilj dvojnog državljanstva je da Crna Gora postane južna pokrajina Srbije na moru

„Tu imamo lica koja imaju vezu sa Crnom Gorom, ali ne žive tu. Druga kategorija su oni koji žive u Crnoj Gori a nemaju državljanstvo. Ovdje je cilj da se prvima da državljanstvo jer će drugi svoj status riješiti prema postojećim propisima“, objasnio je Vučinić.

Kaže kako takva vrsta dvojnog državljanstva nije moguća jer je to, kako je rekao, zloupotreba prava i morao bi se mijenjati Ustav što je kompleksna procedura.

„Zato se ovo i radi ispod žita da se javnost dovede pred svršen čin. Cilj je da se Crna Gora ukine kao su suverena država i da postane južna pokrajina Srbije na moru“, podvukao je Vučinić.

Krivokapić: Dvojno državljanstvo je model anšlusa Crne Gore

Bivši predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić je rekao kako se osjeća kriv za jezik, simbole i državljanstvo.

„Želi se kroz dvojno državljanstvo preuzeti država u korist srpskog i ruskog svijeta. I to je suština“, podvukao je Krivokapić.

Državljanstvo je, kaže, ovdje model anšlusa za male države.

„Na Balkanu samo je Crna Gora građanska, svi ostali nijesu. Ako imate na sceni veliki državne projekte, jasno vam je da je državljanstvo korak ka tome“, rekao je Krivokapić.

Napominje da je Crna Gora „građanska država državljana“ i da je to još jedna stvar koja je bitna.

„Rusija je dala veliki broj državljanstva Ukrajincima i bila je najveći strani investitor u Ukrajini. Sve je to igra ne statusnog prava već velikodržavnih projekata i igra rata i mira na Balkanu. Zato je ovo pitanje dugo promišljano do usvajanja Ustava“, poručio je Krivokapić.

Đurović: Ustav mijenjati pred kraj proces pristupanja

Profesorka Gordana Đurović ja podsjetila da Crna Gora ima obavezu u reformskoj agendi da mijenja Ustav do 2024. zbog ministra pravde.

„Mislim da to ne treba da se radi jer će dovesti do političke nestabilnosti već da treba to mijenjati pred kraj procesa pristupanja“, ocijenila je Đurović i kazala kako smatra da po pitanju državljanstva trebamo tražiti pomoć EU i zamoliti ih za razumijevanje

Jovetić o dvojnom državljanstvu: Ovo oružje su koristile i Rusija i Kina

Profesor Ivan Jovetić je kazao da je dvojno državljanstvo par ekselans geopolitički pitanje.

„Pravo može biti način da ovo spriječimo ili da nam se ovo desi. Ovo oružje su koristile i Rusija i Kina. Dugoročni cilj je da ostvarite kontrolu nad državom. Nijesam uspio da pronađem da je neka mala država to uradila sebi kao što mi to radimo“, upozorio je Jovetić.

Suljević: Državljanstvo je privilegija ne pravo

Damir Suljević iz Centra za građansko obrazovanje je kazao da je pravo na dvojno državljanstvo vid privilegije, a ne obaveza države da ga obezbijedi.

„Imam problem sa tim ko bi taj zakon sprovodio i na koji način. Šavnik je primjer da naša vlast nije u stanju da se bori sa problemima koji mogu da se pojave kod promjene ovog zakona“, naveo je Suljević.

Radulović: Ustav se ne može mijenjati dopunom

Predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Branislav Radulović je kazao kako nije moguće mijenjati Ustav dopunom jer taj institut ne postoji. 

„Nosilac suvereniteta je građanin koji ima državljanstvo, a ovaj zakon bi omogućio da300 hiljada građana dobiju pravo na suverenitet“, rekao je Radulović.

Portal Analitika