Kriminolog Velimir Rakočević je trenutnu bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori nazvao “stabilno nestabilnom”.
“Uvijek politička turbulencija i nestabilnost zakonomjerno testiraju bezbjednost. Naše službe su toliko sazrele da ne bi smjele da dozvole da bilo kakva politika utiče na njihovu profesionalnost, zakonitost, apolitičnost i nediskriminativnost. Međutim, ovu situaciju imamo prvi put, gdje je u okviru parlamentarne većine toliko konfliktnih situacija da utiču na bezbjednost u užem i širem smislu”, kazao je Rakočević.
Sve to, naglašava, može da optereti službe bezbjednosti i udalji ih od redovnih aktivnosti.
“Ovo je atipična situacija, ali toliko smo sazreli u bezbjednosnom smislu da ne očekujem ozbiljnija ugrožavanja i mislim da se niko ne bi usudio da pokuša bilo kakav oblik nasilja. Dok su protesti mirni i demokratski, to niko ne može da ospori”, naveo je Rakočević.
Izvršni direktor Instituta za socijalnu i obrazovnu politiku, Mitar Radonjić, vjeruje da službe bezbjednosti nemaju informacije da se spremaju bilo kakvi nemiri.
“Imali smo skoro situaciju na Cetinju, zatim 2016. godinu, to su bezbjednosni izazovi izazvani političkim previranjima. Ne bih rekao da su oni u potpunosti bili mirni i demokratski. Imamo više segmenata protesta, bitno je sagledati ko protestuje, zbog čega i da li je razlog i povod protesta isti. Prvi put imamo proteste ljudi koji su i dalje na vlasti, što je demokratsko pravo. Naše službe bezbjednosti su spremne da odgovore mnogo većim izazovima nego što je nekoliko stotina ljudi na ulicama”, poručio je Radonjić.
Ukazuje da Crnogorci imaju eksplozivan karakter i da je dovoljno da samo jedan čovjek učini korak koji nije demokratski, pa da dođe do velikih problema.
“Mislim da crnogorske službe bezbjednosti i te kako umiju da odgovore na te izazove i ne vjerujem da će biti većih problema nego što su, recimo, bili u noći izglasavanja spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Kao društvo polako sazrijevamo, nikad više protesta u istoriji nije bilo, nego u posljednje dvije godine”, rekao je Radonjić.
Građanski aktivista Omer Šarkić istakao je da svi treba da pozovu na smirivanje situacije.
“Mirni protesti su osnovno demokratsko pravo. Protest mora biti prijavljen i mora se znati organizator. Kada prijavite protest, onda snosite odgovornost. Ako organizator želi da napravi incidente, biće ih, ako ne želi, neće ih biti”, kazao je on.
Šarkić je naveo da posljednjih godinu živimo u anarhiji.
“Ipak se nadam da neće biti nekih incidenata što se tiče Demokrata, a za druge grupe nijesam siguran”, poručio je Šarkić.
Novinar Dinko Gruhonjić smatra da se Crna Gora od 30. avgusta 2020. do danas vratila 30 godina unazad.
“Količina destrukcije koju je ispoljila ova vlada je enormna i nanijela je ogromnu štetu Crnoj Gori, koja je bila apsolutni lider u procesu evropskih integracija. Bezbjednosna situacija nije dobra, naročito zbog uticaja medija iz Srbije, ofanzive “srpskog sveta”, kao i uticaja zvanične Moskve koja je, preko proksija u Beogradu, učinila sve da destabiliuje Crnu Goru iz geostrateških potreba”, istakao je Gruhonjić.
Nesumnjivo je, dodaje, da se političari parlamentarne većine bore za sopstveni status i interese onih koji su im pomogli da budu na tim funkcijama.
“Ta Vlada je neprirodna, nije ekspertska. GP URA ne pripada toj koaliciji, formirali su vlast na anti DPS platformi i to je zajednički imenitelj koji su imali, ali pokazalo se da nije dovoljno. URA je shvatila da moraju što prije da napuste brod koji tone i spašavaju sopstvenu kožu”, kazao je Gruhonjić.
Kao izlaz iz krize vidi vanredne parlamentarne izbore, navodeći da je manjinska vlada kratkoročno rješenje koje neće imati puni politički kapacitet.
“To neće biti politička vlada, nego neka vrsta kompromisa da bi se zaustavilo survavanje Crne Gore u ponor”, zaključio je Gruhonjić.
