Sredinom 2009. godine oko pet hiljada crnogorskih radnika i penzionera koji su prema podacima podgoričkog Centralnog registra Privrednog suda, radili u 273 podružnice srpskih kompanija u Crnoj Gori, takođe su ostali bez prava na upis besplatnih akcija, jer nijesu državljani Srbije.
Prema najavama srpskih medija, upis akcija NIS-a će početi od 6. januara, dok će se podjela dionica Telekoma, Elektroprivrede Srbije i beogradskog Aerodroma, obaviti najkasnije sredinom 2010.godine. Crnogorci, koji su godinama radili za srpske kompanije, ostaće – po sili zakona - bez prava koja imaju srpski državljani koji su takođe bili zaposleni u tim preduzećima.
Kako je sve počelo: Sredinom prošle godine Ustavni sud Srbije je dao “zeleno svijetlo”odluci Vlade Srbije da ne omogući besplatni upis akcija crnogorskim državljanima. Time je stavljena tačka na borbu crnogorskih državljana za svoja prava. Naime, na odluku srpske Vlade žalilo se više građana i pokušalo pred Ustavnim sudom Srbije da ukine odluku koja ih stavlja u neravnopravan položaj. Podnosioci inicijative sporili su Uredbu Vlade Srbije o postupku i načinu evidencije građana koji imaju pravo na novčanu naknadu i prenos akcija bez naknade, navodeći da je u suprotnosti sa odredbama Ustava Srbije kojima se jamče ljudska i manjinska prava i zabranjuje diskriminacija.
Sporna odredba Uredbe Vlade Srbije je, prema mišljenju inicijatora, osporila crnogoskim državljanima pravo "zajemčeno Ustavom i zakonom". Crnogorski državljani koji mogu da ostvare pravo na srpsko državljanstvo u roku od pet godina, faktički nemaju pravo na besplatne akcije ukoliko - prije podnošenja zahtjeva za podjelu besplatnih akcija - nijesu registrovani kao državljani Srbije. Međutim, najveća srpska sudska istanca je bila neumoljiva: Crnogorski državljani nemaju prava na srpske akcije.
Šta kaže crnogorski zakon: Crnogorski Zakon o privatizaciji privrede, za razliku od srpskog propisa, ne diskriminiše zaposlene po državljanstvu u pogledu izdavanja besplatnih akcija. Prema tom propisu, svi zaposleni i penzioneri imaju pravo na upis besplatnih dionica, ukoliko su u toj firmi ostvarili najmanje tri godine radnog staža, bez obzira da li posjeduju crnogorsko ili srpsko državljanstvo. U crnogorskom Zakonu o privatizaciji privrede, se propisuju novčane kazne ukoliko preduzeće ne emituje besplatne akcije za svoje zaposlene.
"Novčanom kaznom od tridesetostrukog do dvjestapedesetstrukog iznosa minimalne zarade u Republici, kazniće se za prekršaj preduzeće, odnosno fond, ako ne izda besplatne akcije i ne vodi knjigu akcija ili ne dostavi podatke o tim akcijama Centralnom registru", navodi se u crnogorskom Zakonu. U Srbiji je do 2006.godine živjelo 250.000 hiljada crnogorskih državljana, od kojih je do sada više od polovine zatražilo i dobilo prijem u srpsko državljanstvo.
Zašto ćuti država i akcionari?: Iako su crnogorski državljani bili diskrimisani, niko iz državnih organa Crne Gore, barem javno, nije pokušao da ih zaštiti. Ono što čudi je činjenica da se ni potencijalni korisnici dionica nijesu mnogo bunili. Izuzeci su bili sporadični protesti radnika kompanije za pravljenje ortpedskih pomagala "Rudo" i nekadašnje robne kuće "Beograd". Ovakvu, u najmanju ruku čudnu situaciju, objasnio je berzanski stručnjak Tripko Krgović:"Eksperti međunarodnih finansijskih instutucija već duže vrijeme pokušavaju odgonetnuti zagonetku, kako to da ogroman broj ljudi u Crnoj Gori posjeduje akcije, a istovremeno je vrlo malo onih koji su preduzeli mjere da zaštite svoju imovinu", napisao je on u analizi za Portal Analitiku.
Odgovora za sada nema, osim podatka da su Crnogorci, koji su godinama radili za srpske kompanije, ostali kratkih rukava.
P.Z.
