Proces rješavanja pitanja imovine sakralnog, pravoslavnog karaktera u Crnoj Gori suštinski još nije otvoren. Veliki dio te imovine, osim što služi za obavljanje religijskih obreda, predstavlja i kulturno-istorijsko nasljeđe svih građana Crne Gore, ističe za Portal Analitika Slobodan Franović, predsjednik Crnogorskog helsinškog komiteta za ljudska prava, napominjući da problemi vuku korijene još od Ukaza Aleksandra Karađorđevića kojim je prestala postojati Autokefalna pravoslavna mitropolija u Crnoj Gori.
Država ne poštuje međunarodne standarde: Predsjednik CHK napominje da je Crna Gora od obnove nezavisnosti postala članica velikog broja međunarodnih instrumenata o ljudskim pravima, uključujući i one koji se odnose na pravo na kulturno nasljeđe, njegovo očuvanje i zaštitu. Ratifikovana je, po Franoviću, ključna Konvencija o vrijednosti kulturnog nasljeđa za društvo, u kojoj su sadržane mnogobrojne obaveze koje država treba da ispuni na planu zaštite kulturnog nasljeđa.
- Na žalost, crnogorska država ne pokazuje kapacitet da osigura pravo svim građanima na pristup kulturnom nasljeđu Crne Gore na nediskriminatornoj osnovi što im garantuju navedeni međunarodni dokumenti. Mnogi građani imaju problema sa pristupom i takvim objektima kao što je Cetinjski manastir, crkva na Ćipuru...Događaju se i takve stvari da neke institucije države Crne Gore imaju velikih problema da i za velike i važne prezentacije ili izložbe obezbijede predmete, dokumenta kulturnog nasljedja koje je trenutno u državini drugih, kao što se nedavno dogodilo u vezi sa izložbom „Putevima školstva u Crnoj Gori“, rekao je Franović.
Naše a tuđe: Predsjednik CHK kaže da su problemi dijeljenja kulturnog nasljeđa, nakon što je Crna Gora obnovila nezavisnost, dobili novu, međunarodnu dimenziju.
- Vlasti Srbije otvoreno iskazuju pretenzije na navedenu sakralnu imovinu, smatrajući da imaju pravo da se i po tom osnovu miješaju u unutrašnje stvari države Crne Gore, kršeći pri tome i relevantne međunarodne standarde. Kako je imovina o kojoj je riječ trenutno gotovo u cijelosti u nekoj vrsti državine Srpske pravoslavne crkve, oformljene Aleksandrovim Ukazom, Crnoj Gori i mnogim njenim građanima se kroz taj mehanizam osporavaju fundamentalna prava i slobode, kaže Franović.
Predsjednik CHK navodi da se u Crnoj Gori - upravo zbog neregulisanog pitaja imovine nad sakralnim objektima - dešava mnogo apsurdnih situacija. Franović izdvaja, kao vrhunac paradoksa, ponašanje crnogorske policije koja je, prije koju godinu, po nalogu države spriječila pristup jednog broja građana, koji su se deklarisali kao Crnogorci, Cetinjskom Manastiru.
- Prosto nevjerovatnu činjenicu u vezi toga događaja predstavlja intervencija predsjednika Srbije Borisa Tadića upućena na adresu crnogorskog predsjednika Filipa Vujanovića. Još je apsurdniji Vujanovićev odgovor, u kojem se obećava puna zaštita navodnih interesa Srbije - na štetu prava građana Crne Gore, kaže Franović
Kako riješiti problem: Predsjednik CHK ističe da je u više navrata javnost upoznao sa stavovima i prijedlozima kako riješiti ovaj dio problema.
- Mislimo da ne postoje nikakvi relevantni razlozi da za sve građane - bez obzira na njihov izbor u pogledu nacije ili crkve - budu otvorene i dostupne na korištenje sve crkve na teritoriji Crne Gore. U pitanju su zapravo crkve koje su nesumnjivo njihova zajednička imovina budući su je zajedno stvarali njihovi preci, kaže Franović naglašavajući da bi takvo rješenje bilo u skladu sa najboljim tradicijama Crne Gore.
- Ovdje postoje i opstaju crkve koje su zajedno gradili rimokatolici i pravoslavci i koje zajedno koriste vjekovima (neke i više od pet vijekova) poštujući jedni druge. Naši prijedlozi su se naročito odnosili i odnose na crkve i druge sakralne objekte koji imaju i karakter kulturno-istorijskog nasljeđa. Smatramo da je dobar prijedlog da ovi potonji sakralni objekti, koje su gradili građani Crne Gorem, budu vraćeni u državnu svojinu, kakav status su i imale nekada, zaključuje Slobodan Franović, predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora za ljudska prava.
D.Đuranović
