Ovo je jedan od podataka iz veoma opširne analize stanja pravosuđa u Evropi, koju je uradio Savjet Evrope. Analiza ukazuje na još jednu specifičnost - sudovi u Crnoj Gori brzo rješavaju brakorazvodne parnice, i to mnogo brže nego pojedine članice EU.
DN dodaje da će ove podatke koristiti Evropska komisija u pripremama izvještaja o skriningu pregovaračkih poglavlja 23 i 24, kao i u sastavljanju prijedloga mjerila za otvaranje pregovora po ova dva poglavlja. Posljednje dvije godine, 23 zemlje su povećale svoja izdvajanja za pravosuđe. Među njima je Crna Gora, s porastom od 2,1 odsto. S druge strane, 13 zemalja je smanjilo izdvajanja.
U većini evropskih država sudske su takse glavni ili najveći izvor prihoda sudova. Rekorder je Austrija sa stopostotnim, ispred Malte, Srbije, Njemačke i Turske. Postotak pokrivenosti troškova u Crnoj Gori je 24,7. Najmanje od sudskih taksi zavise sudovi u Švedskoj, gdje one iznose svega 0,1 odsto prihoda.
Crnogorski je prosjek tri i po suda na sto hiljada stanovnika. Evropski trend je smanjenje broja sudova radi veće efikasnosti, racionalizacije poslovanja i, naravno, s tim dolazećim uštedama.
U rubrici posredovanje pravosuđa u razrješenju komercijalnih i građanskih sporova Crna Gora je među devet evropskih zemalja u kojima je posrednik u sporu između stranaka javna institucija, kao u Srbiji, Španiji ili Njemačkoj. U Croj Gori je 11,9 profesionalnih sudija na 100.000 stanovnika, prosjek jednak zemljama njenog susjedstva, s izuzetkom BiH, gdje je postotak viši. Za razliku od nekih zemalja gdje su promjene drastične, broj sudija u Crnoj Gori sa godinama je postepeno rastao. Analiza Crnu Goru ubraja među zemlje u kojima je povećan broj sudija u sklopu kampanje za poboljšavanje funkcionisanja pravosuđa, kao način potpore cijelom procesu.
Crna Gora je svrstana i među zemlje s najvećim brojem tužilaca, zajedno sa Bugarskom, Litvanijom, Moldavijom, Rusijom, Islandom i Ukrajinom, s više od 20 na 100.000 stanovnika. S druge strane ljestvice su Italija, Francuska, Austrija, Andora, Malta, sa manje od pet javnih tužilaca.
Savjet Evrope objavio je i platne liste sudija, po kategorijama i po zemljama. Sudija Vrhovnog suda najviše je plaćen u Švajcarskoj i Irskoj (preko četvrt miliona eura godišnje), u Moldaviji svega 4.000, Albaniji 14.000 eura. Crnogorski prosjek je 32.000 eura, 10.000 eura više od kolega u Srbiji, ali dvostruko manje od hrvatskih. Rumunski vrhovni sudija prima koeficijent osam prosječnih plata, nešto više od
kolega u Škotskoj – crnogorski je 3,8, kao i irski, što je otprilike evropski prosjek. Najbolje je placen tužilac u Monaku (118.000 eura godišnje), najmanje u Moldaviji (2.634 eura), crnogorski je prosjek 18.694 eura, nešto ispod kontinentalnog prosjeka od 22.296 eura. S obzirom na odgovornosti koje nose i osjetljivost posla te izloženosti, nijesu rijetki slučajevi disciplinskog procesuiranja i kažnjavanja sudija.
