Priredio: Vladimir Jovanović
Upravo se to dogodilo u Crnoj Gori. Tamo je prethodni pokušaj državnoga prevrata uz učešće ruskih agenata GRU i ljudi sa srpskim pasošima bio neuspješan. Ali protestni pokret, koji je organizovala Srpska pravoslavna crkva, a podržale su ga spoljne snage, doveo je do promjene vlasti i promjene državne politike u Crnoj Gori – piše portal „Delovaya Stolitsa” iz Kijeva i najavljuje da ogranak Ruske crkve u Ukrajini (UPC-MP) sprema da ponovi „crnogorski scenario”.
Ukrajinska skupština je krajem 2018. godine usvojila zakon prema kojem UPC-MP treba da se preimenuje – na primjer u Rusku pravoslavnu crkvu u Ukrajini. Zakon obavezuje crkve, koje su dio strukture vjerske organizacije čije je središte u državi agresoru (misli se na Rusiju), da ukažu na takvu pripadnost u svome nazivu.
Međutim, tokom sprovođenja zakona, došlo je do raznovrsnih sudskih sporova. Vrhovni sud Ukrajine je 16. decembra 2019. dozvolio UPC-MP da zadrži svoje ime dok se meritorno ne riješi ovaj spor. A 11. februara ove godine je Ustavni sud Ukrajine započeo meritorno razmatranje slučaja o usklađenosti zakona s Ustavom. Ne sačekavši odluku Ustavnoga suda, UPC-MP je odlučila da bude proaktivna.
U Kijevu je 22. februara održan kongres predstavnika crkvenih zajednica i sveštenstva UPC-MP. Učesnici su se žalili na „zauzimanje crkava nezakonitim sredstvima“ i na zakone koji „ne odgovaraju Ustavu Ukrajine“.
Motivacija Ruske crkve u Ukrajini je jasna: nespremnost da izgubi svoje stado, uticaj i resurse, navodi „Delovaya Stolitsa”.
Kako sveštenici UPC-MP objašnjavaju, riječ „ruski“ u nazivu može da uplaši vjernike, uvećava administrativne probleme, ili spriječava produženje ugovora o zakupu crkava koje su u državnome vlasništvu i koje su arhitektonski spomenici kulture – takva je, na primjer, drevna Kijevo-Pečerska lavra.
Zbog toga iz UPC-MP najavljuju organizovanje tzv. protestnih ltija. Protojerej Nikolaj Danilevič, koji reprezentuje službene stavove UPC-MP, nedavno je gostovao na kanalu „Pravo na vjeru" i govorio o izboru novoga patrijarha SPC i crkvenim prilikama na Balkanu.
„Razgovor u studiju dotakao se događaja u Crnoj Gori. Tamo je SPC čitavu godinu protestovala zbog neprihvatanja zakona koji obavezuje Srpsku crkvu da se registruje na ravnopravnoj osnovi s drugim vjerskim zajednicama, a takođe je omogućio državi da povrati kontrolu nad crkvama i manastirima koji su bili u državnome vlasništvu prije pristupanja Crne Gore Srbiji 1918. godine”, piše „Delovaya Stolitsa”.
„Masovni protesti u formatu hiljada crkvenih povorki i radikalizacija vjernika doveli su do totalne mobilizacije biračkoga tijela usmjerenog na Srpsku crkvu i Srbiju. Rezultat političke aktivnosti SPC i prosrpskih partija koje su je podržavale bio je dolazak na vlast poslije izbora političara-štićenika SPC, lojalnih Beogradu”.
Protojerej Danilevič je kazao da „prihvatamo i gledamo s interesovanjem iskustvo Srpske crkve“ i najavio:
„Idemo na ulice!“
„Zapravo, to nije ništa drugo do najava masovnih protesta i upozorenje da će se UPC-MP aktivnije miješati u politiku”, ocjenjuje „Delovaya Stolitsa”.
„Budući da je Ruska crkva, zajedno s poslanicima-političarima u Kijevu i propagandnim resursima, najvažnija komponenta ‘meke moći’ Ruske Federacije, treba očekivati da će Moskva svim sredstvima i metodama podržati ukrajinski ogranak Ruske crkve u njezinim poduhvatima. U vrijeme kada je ukrajinska vlada odlučila da sasiječe ‘pipke Kremlja’ u politici i medijima, UPC-MP postaje ključni hibridni kanal uticaja. Trenutna aktivacija Ruske crkve u Ukrajini, radikalizacija retorike, to potvrđuje”.
Mitropolit Onufrij Berezovski i sveštenstvo iz UPC-MP su učestvovali prošle godine u tzv. protestnim litijama koje je ogranak SPC organizovao u Crnoj Gori.
Na drugoj strani, ukrajinski šef države Volodimir Zelenski je nastavio kurs tijesne saradnje s Vaseljenskom patrijaršijom svoga prethodnika Petra Porošenka.
Zelenski i vlada u Kijevu su pozvali vaseljenskoga patrijarha Vartolomeja da na ljeto ove godine dođe u pośetu Ukrajini – prvu od kad je Vaseljenska patrijaršija početkom 2019. dodijelila tomos o autokefaliji novoustrojenoj Pravoslavnoj crkvi Ukrajine.
U međuvremenu, na stotine parohija i crkvenih opština širom Ukrajine su iz jurisdikcije ogranka Ruske crkve prešle u Pravoslavnu crkvu Ukrajine, ili su takvi postupci u toku.
