Đurović ističe da se u pregovaračkoj strukturi mnogo toga promijenilo od 2015. godine, te da Crnoj Gori fali jasan mehanizam praćenja (ne)ostvarenih rezultata.
U Briselu je ambasadorima zemalja članica prije dva dana predstavljen ,,non-paper“ o primjeni nove metodologije u pristupnim pregovorima za Srbiju i Crnu Goru u Crnoj Gori. Suština dokumenta je da, bez napredovanja u vladavini prava, nema zatvaranja pregovaračkih poglavlja.
Upitana kako će se nova metodologija, odraziti na crnogorske pregovore sa EU, Đurović u razgovoru za Pobjedu ističe da se ponovnim isticanjem značaja nove metodologije, još jednom potencira oblast vladavine prava i uslovljenost napretka u toj oblasti, za bilo kakvo drugo napredovanje.
PRIORITETI
- Ako nema napretka u ovoj oblasti po pitanju ispunjenja privremenih mjerila – nema zatvaranja ni jednog drugog poglavlja. Dakle ako nema međuvladinih konferencija na kojim se poglavlja zatvaraju, treba da uslijede međuvladine konsultacije oko poglavlja vladavine prava, da se ključne stvari izoštre – što treba da se uradi kao prioritetno – ocijenila je Đurović.
Po dosadašnjim mjerilima, smatra Đurović, ne treba praviti nove (slične) institucije, već da se institucije pravosuđa i sve institucije za sprovođenje propisa u ovoj oblasti – jačaju.
- Važni su i informacioni sistemi za praćenje njihovog rada – poput pravosudnog informacionog sistema, transparentne procedure izbora sudija i tužilaca, upravljanje oduzetom imovinom, efikasnost rada Agencije za antikorupciju, uvezivanje baza podataka, kontrola finansiranja političkih partija, mjeriljivi rezultati u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, unapređenje slobode izražavanja i medija. U oblasti pravde slobode i bezbjednosti, tu je još i sigurni elektronski komunikacioni sistem, jačanje SDT i specijalnog odjeljenja u policiji, učinkovite finansijske istrage, kao i procesi u oblasti ratnih zločina, trgovine drogom i trgovine ljudima. To su ključne oblasti gdje je potrebno ostvariti veći napredak – istakla je Đurović.
Na pitanje da li bi crnogorske vlasti trebalo da zabrine ovakva odluka Brisela, imajući u vidu stagnaciju u pregovorima posljednjih godina, Đurović podsjeća da je Srbija inovirala akcione planove za oblast vladavine prava prošle godine i oni su time aktuelizovani i precizini. Crna Gora to još uvijek nije uradila.
DOGOVOR
- Naši akcioni planovi su iz 2015. godine i mi bi trebali, kroz međuvladine i tehničke konsultacije, doći do razumnog zajedničkog dogovora da se naprave inovirani akcioni planovi. Mnogo toga se promijenilo do 2015. godine i fali nam jasan mehanizam praćenja (ne)ostvarenih rezultata – pojasnila je Đurović.
Naša sagovornica objašanjava i koje bi kazne sljedovale Crnoj Gori ukoliko u dogledno vrijeme ne bude postignut napredak u oblasti vladavine prava, a samim tim ne dođe do zatvaranja pregovaračkih poglavlja planiranom dinamikom.
- Postoje mehanizmi tzv. negativne uslovljenosti, a to su sljedeći: države članice mogu odlučiti da se pregovori u određenim oblastima mogu pauzirati, ili, u najozbiljnijim slučajevima, u cjelosti suspendovati; prethodno zatvorena poglavlja, mogu se ponovo otvoriti ili vratiti na početak, ako je pitanja potrebno iznova razmotriti, djelokrug i intenzitet finansiranja od strane EU mogli bi se prilagođavati smanjivanju, uz izuzetak podrške civilnom društvu; benefiti od bliže integracije, npr. pristupanje programima EU, jednostrane koncesije za pristup tržištu – mogli bi se pauzirati ili povući – zaključila je Đurović.
Crna Gora je decembra 2010. postala kandidat za članstvo u EU, a pregovore je počela juna 2012. Do sada je otvorila sva 33 poglavlja, od č ega su privremeno zatvorena tri.
