Cvrtila je, komentarišući činjenicu da poslanici prilikom novog glasanja Izmjena zakona o predsjedniku nijesu poštovali preporuke Venecijanske komisije (VK), kazao da je to ozbiljna institucija Savjeta Evrope.
“Preporuke VK pomažu državama da prevladaju određene sporove i to su uvijek preporuke koje su utemeljene na visokim demokratskim standardima. Glasanje u parlamentu je poruka: mi ne vjerujemo u visoke demokratske standarde, idemo u eskalaciju“, kazao je Cvrtila.
Nekadašnji savjetnik hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića istakao je i da se Crna Gora ne može oslanjati na međunarodnu zajednicu i očekivati da joj drugi riješe probleme jer je Zapad fokusiran na druge probleme, već da u svojim redovima treba da traži moralni i politički autoritet – bilo da je riječ o pojedincu ili političkoj platformi.
Parlamentarni izbori, smatra, ne znače i izlazak iz krize.
“Kada pogledamo rezultate unazad nekoliko godina, i lokalnih i državnih izbora, onda možemo vidjeti da očito postoji podjela političkih snaga i određeni koalicijski potencijali koji nijesu usmjereni ka tome da Crna Gora nastavi svoj put ka EU odnosno da se kao društvo stabilizira i da se pronđe neka zajednička formula koja bi odagnala sve rascjepe koji postoje“, kazao je Cvrtila.
Jasno je, međutim, da u ovoj priči nema odustajanja – ističe Cvrtila, dodajući da dinamika kojom se Crna Gora kreće vodi, kako kaže, na pogrešnu stranu istorije.
“Kad god se događaju određene promjene ili krizne situacije, u tim krizni situacijama sudjeluje – u smirivanju i pronalaženju rješenja – Zapad odnosno institucije, EU, NATO. Nema prisutne Kine, nema prisutne Rusije. Njima puno više odgovara ta polarizacija, slabe institucije, jer onda mogu doći i nametati svoje interese. Ako se želi pripadati tom zapadnom, demokratskom svijetu, koji ipak danas jamči prosperitet, puno više nego što jamči kontratabor zapadnog svijeta, onda je jasno da se na tome mogu graditi određeni elementi budućnosti“, navodi on.
Komentarišući Otvoreni Balkan, gost Televizije E ističe da je taj projekat kontrastrategija ulasku u EU, te da u pozadini te priče postoji narativ koji govori da Unija nije za nas.
“Stvara se jedna slika kao da EU nije dobar izbor nego je neki drugi dobar izbor, a to je kontrastrategija EU. Tako ja gledam Otvoreni Balkan – kontrastrategiju onome što bi trebalo biti EU. Razvijaju se narativi o faznom pristupanju EU – u konačnici ne moramo nikad ući u EU, ali mi ćemo se pravdati kao da pristupamo EU, koristićemo evropska sredstva, a u stvari ćemo ostati potpuno izvan tog procesa. Tu se ostvaruje koncept regionalonog hegemonizma, jer, ako zbrojimo dva i dva, jasno je ko je najveća i najjača država u konceptu OB, jasno da iza režima u Srbiji postoji priča o nekakvom srpskom svetu, dakle koji je širi od granica same Srbije“, zaključuje Cvrtila.
