Društvo

Navode pravila lijepog ophođenja sa krznenim stanovnikom šuma kako ne biste došli u zavadu

CZIP: Medvjed nije štetočina

U javnosti se često priča o šteti koji medvjedi čine na imanjima stočara, pčelara i drugih poljoprivrednika. U medijskim izvještajima medvjed je najčešće okarakterisan kao strašna zvjer koja sve pustoši pred sobom, zanemarujući činjenicu da se radi o plašljivoj životinji koja izbjegava čovjeka, navode iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP)

CZIP: Medvjed nije štetočina Foto: Isiwal/Wikimedia commons
Portal AnalitikaIzvor

"Medvjedi su naše komšije i suživot je jedina opcija, zato sa vama djelimo pravila lijepog ophođenja sa ovim krznenim komšijama kako ne biste došli u zavadu", navode iz CZIP-a.

Medvjedi su, pojašnjavaju, svaštojedi i u potrazi za hranom, prelaze velike udaljenosti.

"Dostupnost hrane tokom godine nije ista, stoga nikada ne ostavljamo hranu u šumi, u blizini naselja, cesta i izletničkih lokacija. Nikada ne bacamo otpad ili ostatke uginulih životinja u blizini naseljenih mjesta. Veoma je važno da spriječimo medvjede da povezuju hranu sa prisutnošću čovjeka, jer je to jedan od glavnih uzroka sukoba između čovjeka i medvjeda.

Uznemiravanje u staništu medvjeda (sječu šume, lov, krivolov, sakupljanje šumskih plodova…) svesti na održivi nivo i na način kako je to definisanio propisima.

Sprovesti sve mjere zaštite stoke, voćnjaka ili pčelinjake kako je propisano Pravilnikom donesenom od strane Ministartva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede", navode iz CZIP-a. 

Stoka se, pojašnjavaju, nikada ne pušta na ispašu bez nadzora čobanina.

"U slučaju štete nastale od strane medvjeda, obratiti se lokalnom lovačkom društvu ili upravljaču zaštićenog područja za nadoknadu štete. Kako većina lovačkih društava nije likvidno, nadoknada štete od krupnih zvijeri je rijetkost i u najvećem broju slučajeva nedovoljna. Sistem je pogrešno postavljen.

Donosioci odluka već duži niz godina ne čuju apel naše organizacije da za nadoknadu šteta se mora planirati budžet u okviru ministarava nadležnih za upravljanjem poulacije medvjeda jer postojeći sistem ne funkcioniše i kao takav je kontraproduktivan", navode iz CZIP-a. 

Donosioci odluka, dodaju, već duži niz godina ne čuju apel CZIP-a da je neophodno oformiti stručnu komisiju sastavljenu od veterinara, biologa, predstavnika lovačkog društva/upravljača zaštićenog područja i inspektora koji bi svaku štetu na imovini čovjeka nastalu od strane krupnih zvijeri uredno zaveli kroz formu izvještaja praćen foto elaboratom.

"Predmetni izvještaj je osnova za nadoknadu štete. Ministartvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je još 2019. godine oformilo Interventni tim za mrkog medvjeda i vuka, protokol za njegovo postupanje ni dan danas nije usvojen i ako je isti u formi nacrta 2019. godine proslijeđen ministarstvu na doradu i usvajanje.

Medvjeda nema više nego što ih je bilo prethodnih godina. Jedina promjena je da je njihov životni prostor i dostupnost hrane smanjen zbog negativnog uticaja čovjeka.Raspitajte se i borite za svoja prava. Komunicirajte, razmjenjujte informacije. Krivolov, odnosno uzimanje „pravde“ u svoje ruke je krivično djelo. Na kraju, budimo svjesni da smo mi ništa više nego gosti u staništu krupnih zvijeri, tako se i ponašajmo", zaključuju iz CZIP-a. 

Portal Analitika