Iako je ona nastupala i na OI u Tokiju 2020, gdje je zaustavljena u četvrtfinalu, u centar pažnje došla je upravo ovih dana u Parizu. Sve je eskaliralo nakon što je danas savladala Italijanku Anđelu Karini. Zapravo, Karini je nakon 45 sekundi predala meč, jer je zadobila težak udarac u nos.
I tako sada znatan dio javnosti komentariše kako Iman Helif nije trebalo da nastupi u ženskoj konkurenciji. Šta, međutim, kažu stručnjaci?
Najprije, Iman Helif nije transrodna osoba.
Riječ je o osobi koja je rođena kao žena, ali koja ima povišene testosterone i proizvodi više hormona - zbog toga je, uostalom, prošle godine i diskvalifikovana sa Svjetskog prvenstva.
4"Koliko sam pročitala, ona je osoba sa "varijacijama polnih karakteristika" (Vcs/Dsd), što takođe može dovesti do hiperandrogenizma, odnosno proizvodnje hormona veće od hipotetičkog ženskog prosjeka. To se dešava zbog različitih faktora", kaže italijanska profesorica Silvija Kamporesi, koja predaje na Univerzitetu u belgijskom Levenu.
Objasnila je prethodno izrečeno o "varijacijama polnih karakteristika"
"Sindrom policističnih jajnika. Pogađa između 8 i 13 procenata žena. Da li i njih treba isključiti? Procjenjuje se da je umesto njih između 0,018 i 1,7 procenata ljudi sa varijacijama polnih karakteristika. Svaka osoba je drugačija. Ovdje govorimo o prirodnim uslovima i endogenoj proizvodnji, a ne o dopingu", dodaje ona.
Na pitanje sagovornika - čemu onda sve ove kontroverze, doktorka Kamporesi kaže:
"Ima malo seksizma. Endogene genetske prednosti su, očigledno, dobre samo za mušku kategoriju. Ali postoji još nešto, možda... Sve žene koje se podvrgnu ovim genetskim testovima dolaze sa juga svijeta. Nadajmo se da je to samo slučajnost. Nauka može pomoći, ali ne nudi ništa. Pitanje je etičko. Sport, kao i društvo, mora tražiti inkluziju, a ne isključenje", smatra ona.
