Hrvatska će u narednih četrdeset godina izgubiti - grad veličine Zagreba! Naslov slične sadržine osvanuo je u hrvatskim novinama i na hrvatskim portalima protekle sedmice kao ilustracija i svojevrsni alarm upućen hrvatskoj javnosti da ozbiljno shvati opasnost od „bijele kuge”. Sličan problem je i u susjednoj Srbiji. Već godinama srpki demografi upozoravaju da se samnjuje brojnost prosječne srpske familije i da u budućnosti prijeti fizičko opadanje broja stanovnika namnogoljudnije države na Balkanu.
Da li i Crna Gora treba da strahuje od „bijele kuge”, kada je veći broj umrlih nego rođenih u jednoj državi?
Natalitet vs mortalitet: Sudeći po procjenama domaćih stručnjaka, ovdje je ipak drugačije nego u Srbiji ili Hrvatskoj.
- U Crnoj Gori nije alarmantna situacija po pitanju prorodnog priraštaja, on je pozitivan sa izuzetkom pojedninih opština, uglavnom na sjeveru kao što su Plužine, Pljevlja i Šavnik gdje se bilježi negativan prirodni priraštaj – kaže za Portal Analitika Biljana Sekulović iz odjeljenja demografije i popisa stanovništva Monstata.
O tome govore i podaci Monstata: prošle godine rođeno je oko osam i po hiljada novih stanovnika (preciznije 8642), dok je umrlo oko šest hiljada ljudi (5862). Prirodni priraštaj je, dakle, 2780. Prema istim podacima na svakih hiljadu stanovnika rodi se 13, a umre 9 ljudi. Sve to pokazuje da je prirodni priraštaj ipak u – plusu iako bilježi blagi pad u poređenju sa ranijim godinama.
„Istraživanja pokazuju da u Crnoj Gori ipak ne prijeti opasnost od bijele kuge koja je vidljiva u nekim zemljama regiona”, smatra Sekulović.
Negativan trend u susjedstvu: Sadašnjim tempom nataliteta, upozoravaju demografi iz Hrvatske, situacija će se tamo pogoršavati iz godine u godinu. Istraživanja pokazuju da će Hrvatska, koja broji 4 437 460 stanovnika do 2051. godine imati oko 700 hiljada stanovnika manje nego danas.
Socijalne i ekonomske neprilike negativno su se odrazile i na prirodni priraštaj u Srbiji. Smatra se da za godinu dana Srbija izgubi grad veličine Ivanjice, odnosno oko 50 hiljada stanovnika!U Monstatu tvrde takav trend nije uočljiv u Crnoj Gori, jer je stopa prirodnog priraštaja nije negativna kao u Hrvatskoj i Srbiji. Ali nije baš za neku pohvalu: prosječno crnogorsko domaćinstvo čini 3, 4 članova, što znači da je sve manje „klasičnih porodica” sa dvoje djece.
Emancipacija, modernizacija, porodica: Sociolozi tvrde da je to posljedica modernih vremena u koje je Crna Gora zakoračila.
- Modernizacija crnogorskog društva dovodi do toga da danas u Crnoj Gori imamo porodica sa manjim brojem djece. Glavni razlog pada nataliteta nije samo ekonomske prirode, kaže za Portal Analitika sociolog dr Srđan Vukadinović. On procjenjuje da će biti sve manje porodica koje će se odlučiti da imaju više od dvoje djece.
- Savremena žena danas ne vidi sebe u tradicionalnoj ulozi majke i supruge. Ona želi da je emancipovana, i njoj porodica nije apsolutni prioritet u životu. Današnje žene žele da budu ekonomski samostalne, kaže Vukadinović koji ekonomsku situaciju vidi kao drugi bitan faktor koji utiče na brojnos savremene crnogorske porodice.
- To je drugi po važnosti faktor. Današnji bračni partneri će se prije odlučiti da imaju manje djece, kako bi im mogli obezbijediti dobre uslove za život, kaže dr Vukadinović naglašavajući da ne vidi neku čudotvornu strategiju kojom bi države mogla pomoći u cilju povećanja nataliteta. „Država malo što može da uradi po tom pitanju. To je ipak privatna stvar njenih građana kako će planirati porodicu i koliko će imati djece”, smatra Vukadinović.
Heterogeno društvo: Za socijalnu, ekonomsku i svaku drugu mobilnost društva bitno je i da li je riječ o – starom ili mladom društvu.
Opet poređenje sa susjedstvom: Srbija i Hrvatska spadaju u zemlje sa velikim brojem starih ljudi, dok je na Kosovu veoma mlada populacija. Među srbijanskom populacijom ima više starih osoba uzrasta od 65 godina nego petnaestogodišnjaka, a Hrvatskoj skoro dvostruko više ljudi sa 60 godina od onih sa 19. Sasvim je suprotna situacija na Kosovu, gdje je natalitet u stalnom porastu i porodice mnogobrojne.
Gledajući iz te perspektive, Crna Gora je, negdje između: prosječni Crnogorac star je 39, 5 godina; u Hrvatskoj i Srbiji prosječan stanovnik ima 41 ili 42 godine. „Ne možemo reći da smo stara nacija. Naše društvo je po tome raznoliko i ne može se reći da je više ili manje starih u odnosu na mlađu populaciju”, smatra dr Vukadinović, naglašavajući da bi kvalitetnim planiranjem porodice - i, naravno, poboljšanjem uslova za život – ovdje natalitet napredovao.
S dozom opreza valja posmatrati statističke podatke o priraštaju i natalitetu u Crnoj Gori. Istina je: stopa mortaliteta kaska za stopom nataliteta, ali ta se razlika iz godine u godinu lagano topi. O tome valja razmisliti na vrijeme jer Crna Gora, kao država sa malim brojem stanovnika, ne može da se poredi sa većim susjedima.
Prosto: kada bi Crna Gora kao Hrvatska u pedesetak godina izgubila populaciju jednog Zagreba, ostala bi – bez stanovnika!
Branko VUKELIĆ
