Krivokapić je govoreći na temu "Da li je predstavnička demokratija u krizi? Izazovi za nacionalne parlamente", kazao da se države nalaze pred iskušenjem da postanu sve više korporativne, a da politička elita postane zastupnik interesa finansijskog kapitala, umjesto predstavnik građana.
DPS-ov Zoran Jelić pak smatra, u izjavi za Antenu M, da crnogorski Parlament iz godine u godinu jača kontrolnu funkciju:
„Ne bih se složio da je bilo koji odbor u Parlamentu Crne Gore stavljen u zaštitu bilo kakvih ineteresnih grupa, da li je to finansijskog kapitala, ili da li je to same izvršne vlasti, naprotiv. Reći vam na prijmjer da je osnovni zadatak Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, prije svega kontrola državnog računa, tj. budžeta. Na taj način jačamo kontrolnu funkciju, i na osnovu zaključaka koje donosimo, koje kasnije usvaja Parlament, dajemo doprinos jednoj opštoj kontrolnoj funkciji samog Parlamenta.”
Opozicija suprotnog mišljenja. SNP-ov Velizar Kaluđerović:
„Ustavna pozicija Parlamenta je da nadzire , da kontroliše izvršnu vlast. A Parlament je daleko od toga da bude u poziciji kakva mu je data Ustavom.”
Goran Danilović iz Demokratskog fronta:
„Ako je gospodin Krivokapić mislio da je do sad bilo takve prakse, mogu reći da sam apsolutno saglasan. Da je ponekad tužno gledati da umjesto da radimo posao kontrolora, bivamo samo produžena ruka ove ili one vlade.”
Politički analitičar Srđan Vukadinović, kaže za Antenu M, da su parlamentarci rezultat izbora građana, te da je to ujedno i rizik parlamentarne demokratije:
„Demokratija je loša državna forma. Mada nema bolje od nje, a kada njema bolje od nje, onda se mora ona primjenjivati. Jer nigdje ne postoji demokratija, kao jedan oblik posredne demokratije u kome građani mogu sve svoje interese mogu sublimirati u nekog predstavnika.”
Konkretno u Crnoj Gori, jedan od najvećih problema je slabo razvijena demokratska politička kultura kaže Vukadinović:
„Jer se mora naći ta sprega, mora se naći nit između onoga što je ekonomska i politička demokratija, što je balans centralne i lokalne vlasti, između onoga što je ustavno i zakonsko određenje, i onoga što su najvažnije čovjekova prava i slobode.”
Bilo kako bilo, crnogorske političke partije imaju još oko 20 dana da ubijede građane da će u novom sazivu Skupštine zastupati upravo njihove interese.
