Politika

Da li se Konstruktor zabrojao?

Izvor

 

„Hrvatska ponuda je nerealno niska, nemoguće je za taj iznos novca završiti takav projekat”. To je bio je prvi komentar predstavnika grčko-izraelesko konzorcijuma Aktor-HCH kada su, 18. marta prošle godine, zvanično objelodanjene ponude za izgradnju autoputa Bar-Boljare.

Godinu dana nakon toga, Hrvatima polako izmiče „posao stoljeća”: malo ko zaista vjeruje da Hrvati do kraja ovog mjeseca mogu da obezbijede bankarske garancije od 814 miliona eura za nastavak gradnje autoputa.

Naime, hrvatska ponuda je za više od milijardu eura jeftinija od grčke – što svakako pubuđuje sumnje da je, možda, Konstruktor svjesno išao ispod realne cijene kako bi, po svaku cijenu dobio posao. Hrvati su, posljednjih nekoliko godina, dobijali velike poslove u inostranstvu zahvaljujući najjeftinijim ponudama. Da li su se - u slučaju Crne Gore - malo više zabrojali u računici?

Ogromna razlika između hrvatske i grčke ponude: Hrvati su za kompletan autoput ponudili neto vrijednost od 2,77 milijardi eura, od čega bi učešće države bilo 1,74 milijarde eura. Konstruktor je za glavnu dionicu budućeg autoputa od Podgorice do Mateševa ponudio cijenu od 910 miliona eura, uz učešće države od 603 miliona eura.

Grčko-izraelski konzorcijum je za kompletan autoput ponudio cijenu od 3,92 milijardi eura uz učešće države od 2,78 milijardi eura, dok je za dionicu od Podgorice do Mateševa ponuđeno 1,2 milijardi od čega bi državno učešće bilo 845 miliona eura.

Odmah se uočavaju ogromne razlike u ponuđenim cijenama, što svakako nije uobičajeno za isti projekat. Možda se u toj činjenici krije razlog zbog čega tako teško ide obezbjeđivanje garancija za gradnju autoputa.

Indikativno je da je iz evropskih banaka EBRD i EIB zvanično saopšteno da te dvije institucije nijesu dale garancije Konstruktoru za izgradnju autoputa. Nezvanično, kako saznaje Portal Analitika, razlog izostanka garancija je što bankari smatraju da je projekat - ekonomski neodrživ.

okkosormiloovijestPregovori sa Grcima: Vlada je, ne želeći da gubi vrijeme, zakazala drugu rundu pregovara sa Grcima za 26. februar, vjerujući da mogu da ih privole da ponudu za gradnju autoputa dovedu na nivo Konstruktora. Grci tvrde da imaju novac za gradnju autoputa i da bankarske garancije za njih ne predstavljaju problem.

Za razliku od Konstruktora koji je poznata firma sa iskustvom u poslu gradnje puteva, o grčko-izraelskom konzorcijumu nema značajnijih podataka. Kako Portal Analitika nezvanično saznaje, Aktor je poslovno i vlasnički povezan sa grčkim milijarderom i brodovlasnikom Viktorom Restisom.

Restis je preko svojih firmi, već nekoliko godina prisutan u Crnoj Gori. Grčki milijarder je, zvanično, koncesionarni vlasnik bisera crnogorske obale: grada-poluostrva Svetog Srefana i Rudnika mrkog uglja u Beranama. Glavni Restisov čovjek za grčke investicije u Crnoj Gori je poznati crnogorski biznismen Dragan Perović koji ima dobre veze u vrhu crnogorske vlasti.

Preko Petrosa Statisa, svog povjerljivog čovjeka, Restis je postao jedan od najvećih kupaca akcija Luke Bar tokom prošle godine. Pored toga, grčki milijarder je jedan od vlasnika kompanija „Goldenenerdži” i „Pablik pauer korporejšn”, koje su dostavile ponudu za dokapitalizaciju crnogorske Elektroprivrede.

U igri i Austrijanci: Ukoliko Hrvati na vrijeme ne dostave garancije, a grčka ponuda bude ocijenjena kao preskupa, onda se može aktuelizovati treća „zamrznuta” ponuda - konzorcijuma austrijske „Alpine”!

Austrijanci su zainteresovani samo za gradnju dionice od Podgorice do Mateševa, a Vlada će, prema ranijim najavama, otvoriti ponudu te kompanije u slučaju da procijeni da im ne odgovara ni hrvatska niti grčka ponuda. U sastavu konzorcijuma „Alpina” se nalaze kompanije „Por” i „Osijek Koteks”.

Por je već pokazao ozbiljno interesovanje za probijanje tunela ispod prevoja Trešnjevik, koji bi bio sastavni dio budućeg autoputa. U sadašnjoj situaciji, aktiviranje kovertirane austrijske ponude djeluje - vjerovatno i logično jer će, ako na kraju ipak prevagne „Alpinina” ponuda, izdavanja iz budžeta moglo biti i trostruko manja. To nije bez značaja u situaciji ovako teške ekonomske krize.

Predrag Zečević

 

Portal Analitika