- Takvo je bilo moje stajalište još i prije, ali na njemu ne istrajavam jer svoje stanovište ne mogu drugima nametnuti kao takvo koje će poduprijeti cijela Srbija ili međunarodna zajednica, kazao je Dačić u intervjuu za ljubljansko "Delo", prenijeli su mediji u regionu.
Dačić je kazao da se Vlada Srbije zauzima za mirno rješenje i dalji dijalog Beograda i Prištine koji bi, kako smatra, mogao sadržavati i politička, a ne samo tehnička pitanja.
- Želimo da se dijalog nastavi na najvišem političkom nivou. Vlada će zajedno sa predsjednikom države oblikovati nacionalnu politiku do Kosova. EU mora najprije opredijeliti teme dijaloga da bi se kosovsko pitanje čim prije riješilo, rekao je on.
Dačić ističe da na Kosovu postoje tri problema kad su u pitanju problemi kosovskih Srba.
Prvo je pitanje sjevera Kosova gdje živi srpsko stanovništvo u kompaktnoj cjelini. Drugo je pitanje Srba koji žive u drugim djelovima Kosova, a treće je pitanje srpskih vjerskih i istorijskih spomenika, kazao je on i dodao da sva ta pitanja zahtijevaju rješenja, a ne samo ono koje se tiče sjevera.
Dačić je naglasio da je Kosovo dio Srbije i da svaku raspravu o statusu Kosova treba voditi uz njenu saglasnost, a na pitanje da li je dijalog Beograda i Prištine na višem političkom nivou realna opcija, ona je kazao da mogućnosti za to svakako postoje, jer i "EU razmišlja na taj način".
Međutim, rekao je Dačić, "ako je namera samo u tome da sjednemo zajedno s najvišim predstavnicima kosovske vlasti i time damo legitimnost kosovskoj nezavisnosti, dijalog na najvišem nivou za Srbiju nije prihvatljiv.
On je naglasio da Srbija zato želi iskrene razgovore o statusu Kosova, jer je ulazak u EU još daleko... trebalo bi naći rješenje koje bi zadržalo srpske nacionalne interese i njenu evropsku perspektivu.
- Postaviti Srbiju pred dilemu da mora priznati nezavisnost Kosova ako želi stupiti u EU je štetno jer se s time još više učvršćuje antievropsko raspoloženje koje je sve više prisutno", rekao je on i upitao zašto bi Srbija morala priznati Kosovo ako to nije uradilo pet država članica EU, kao ni većina država članica UN.
(foto: blic.rs)
