»Činjenica da i dalje u Crnoj Gori imamo naglašeno negativne kampanje u odnosu na političke protivnike, pa čak i potencijalne saveznike, govori o niskom nivou političke kulture«, rekla je izvršni direktor CGO
Daliborka Uljarević.
Ona je ocijenila da se demokratija u Crnoj Gori razvija na krajnje autentičan način, bez dovoljnog korišćenja ili uvažavanja političke nauke ili komparativne prakse.
»Istina, političke kampanje polako prepoznaju i egzistencijalna pitanja kao što su nezaposlenost, siromaštvo, kvalitet zdravstvene zaštite i obrazovnog sistema, nezavisnost pravosuđa, efekte borbe protiv koprupcije i organizovanog kriminala«, kazala je Uljarević.
Ona smatra da se malo konkretnih mjera nudi za rješavanje nagomilanih društvenih problema, a pitanja prava grupa poput LGBT, osoba sa invaliditetom, RAE populacije, kao i suočavanje sa prošlošću ili rodna ravopravnost su ostajala van fokusa partija tokom oktobarskih izbora.
»Crnogorsko društvo nikako da identitetska pitanja izdigne iz dimenzije ličnog u prostor demokratskog i političke elite će u budućnosti morati više truda da ulože na tom polju, što je i ova kampanja pokazala«, rekla je Uljarević.
Profesor beogradskog Fakulteta političkih nauka
Zoran Stojiljkovićrekao je da Crna Gora ima četiri specifičnosti u odnosu na druge zemlje – jedna od njih je da je to država sa gustinom političkog organizovanja.
Druga stvar je, kako je kazao, je da Crna Gora nema komparativni primjer u tome da partija poslije dvodecenijskih izbora ne silazi sa vlasti i da se političke promjene u Crnoj Gori vrše sa perfiernim političkim zaokretima.
»Da li je to zato što je svojom organizacijom pritisla političko polje, kontroliše kadrovsku situaciju ili je dominantan razlog što je politički mudrija od svojih protivnika i uvijek ide na sredinu političkog polja? Ja bih rekao i jedno i drugo«, kazao je Stojiljković.
Prema njegovim iječima, treća specifičnost je da u Crnoj Gori vlada inverzna logika u odnosu na klasične tranzicione teorije, gdje postoji stav da se prvo riješe problemi identiteta.
»Dugom vezom sa Srbijom problemi identiteta su bili otvoreni do 2006. godine, čak recidivi identitetskih pitanja ostaju dan danas. Ono što drugi riješe jednostavno i prvo, ovdje je još otvoreno i izaziva ozbiljne političke podjele«, ocijenio je Stojiljković.
On je dodao da je demokratski kapacitet Crne Gore vezan za to kako će osnovna identitetska pitanja završiti.
Goran Jevrić
iz Demokratske partije socijalista (DPS) rekao je da DPS neće odustati od identitetskih pitanja koja su za njih, dodao je, najznačajnija stvar u Crnoj Gori, ali su namjerno donijeli takvu političku odluku da u ovoj kampanji idu sa isključivo ekonomskim pitanjima.
On je rekao da je DPS vodila računa da svoje izborne programe u kontinuitetu realizuje, navodeći da se DPS duže od godinu pripremala da napiše izborni program.
Prema riječima Jevrića, dodatni njihov kvalitet je, bez obzira na kritike da se vlast nije promjenila godinama u Crnoj Gori, to što su se oni mijenjali. »DPS danas nije ona DPS koja je bila 1989. godine ili 1995. Godine«, rekao je Jevrić.
On je ukazao da je ovu političku kamanju, iz njihovog ugla, definisalo to što je DPS i koalicija Evropska Crna Gora bila izložena svojevrsnom medijskom teroru.
Jevrić je rekao da u DPS-u nijesu mogli da imaju prostor, kao drugi politički subjekti, da svoj izborni program promovišu putem medija. »Nama to nije smetalo, jer smo u neposrednom kontaktu sa građanima približili taj program.«, kazao je on.
Jevrić je poručio da razvoj demokratije u jednom društvu zavisi od tri faktora – političkih partija, medija i nevladinog sektora.
»Pojedine nevladine organizacije i izuzetno pojedini mediji u Crnoj Gori rade posao političkih partija, ne treba to da objašnjavam, svi ste svjedoci toga. Ukoliko u Crnoj Gori nastavimo sa takvom praksom, takav trend od tih subjekata ide ka gušenju demokratije u Crnoj Gori, a ne pomaganju razvoja demokratije«, rekao je on.
Jevrić je kazao i da je saglasan sa inicijativom da novinari budu tretirani kao službena lica, ali da da bi onda trebalo da definišu koja je kazna za prekoračenje ovlašćenja.
Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP)
Aleksandar Damjanovićrekao je da je pokušaj nasrtaja na SNP, od vlasti i opozicionog subjekta uz pomoć dvije dnevne novine, doživio neuspjeh. »Jer nije ostvaren projekat, a to je bilo slamanje SNP-a, a kome je to bio interes, vrijeme će pokazati.«, kazao je on.
Damjanović je uvjeren da izborni program ne opredjeljuje izbore, navodeći da još neki segmenti orpedjeljuju izborni rezultat, među kojima je u prvom redu novac.
On je istakao da je SNP partija koja je ubjedljivo najmanje novca potrošila po osvojenom glasu i osvojenom mandatu u izbornoj kampanji, dodajući da su uspjeli da kampanju izvedu sa manje od sto hiljada EUR.
»Neke političke grupacije, pa i iz opozicije, su potrošile po 600-700 hiljada EUR, i bilo bi dobro da, u ovom trenutku velike ekonomske krize, dobijemo pojašnjenje odakle taj novac i prema kome su stvorene obaveze, ako nijesu prema budžetu, a zna se koliko je novca iz budžeta stiglo političkim partijama«, rekao je Damjanović.
Prema njegovim riječima, drugi segment koji opredjeljuje izborni rezultat su mediji, odnosno medijska podrška.
»Jedan dio medija, naročito štampanih, a dolazi od dva takozvana opoziciona velika medija, pokušao je da utiče na raspodjelu političke moći u Crnoj Gori, time što je favorizovao jednu političku grupaciju i sa finansijsko-medijskim interesima koji stoje iza dva takozvana opoziciona lista, pokušao da potpuno podijeli političku scenu, pa čak i da projektuje političku budućnost ove države«, kazao je on.
Damjanović je tim medijima savjetovao da se »okanu tog ćoravog posla« i bave stručnim i profesionalnim tekstovima, kako bi imali medije koji su savjest crnogorskog društva.
Iz Pozitivne Crne Gore su saopštili da imaju za cilj jačanje demokratije u Crnoj Gori, a u tom pravcu su u izbornom programu promovisali princip smjenjivosti vlasti.
»Vrlo je važno da smjena vlasti bude dostojanstvena, bez revanšizma i osvete, u cilju postizanja stabilnosti, bezbjednosti, sigurnosti, prosperiteta i daljeg razvoja Crne Gore, kao i vladavine prava, gdje je zakon iznad svih«, poručila je
Azra Jasavić.
Jasavić je rekla da, u pogledu državne administracije, smatraju da je veći problem od broja činovnika to što njihov rad nije dovoljno efikasan,a razlog tome leži u lošoj organizaciji i menadžentu.
»U tom dijelu pozdravljamo pozive da se podnesu ostavke, jer je trebalo o tome ranije razmišljati, ali nikada nije kasno, a vidjećemo i kako će se sve to i operacionalizovati«, rekla je ona.
Član Predsjedništva Pozitivne Goran Đurović je, povodom navoda o negativnosti kampanje, pitao šta je to negativna kampanja i koja je granica, navodeći da je prirodno da takmičari ukazuju na nedostatke i mane drugog, na šta je Stojiljković rekao da je kritika jedna stvar, a prljava kampanja sa poluistinama i insinuacijama sasvim druga stvar.
Zdravko Cimbaljević
iznevladine organizacije LGBT Forum Progres ukazao je da tokom kampanje nije čuo da su političke partije pominjale marginalizovane grupe i da je svaka partija izbjegla odgovor o LGBT pravima.
Stojiljković je ocijenio da je zalaganje za opšti koncept prava evropska mantra i da će to neko teško otvoreno odbiti.
foto: seebiz.eu