Damjanović je odgovarajući na pitanja poslanika, između ostalog, kazao da je izjava prethodnog ministra Milojka Spajića da Crnoj Gori ne treba zaduženje ruganje crnogorskoj javnosti kao i da će se nakon najavljenog novog rebalansa, potruditi da poboljšaju status penzionera. Ministar finansija je upozorio da je dug poreskih obveznika porastao na 580 miliona eura, te da od pojedinih Crna Gora nikada neće vidjeti centa, kao ida je ukidanjem doprinosa javno zdravstvo usmjerilo ka privatnom sektoru.
Tok sjednice:
Poslanik Demokratske partije socijalista, Nikola Rakočević, postalvjajući pitanje, kazao je da je ideja nove parlamentarne većine da se stabilizuju javne finansije.
''Da bi to uradili važno je da vidimo gdje se nalazimo i to ne zbog revanšizma, nije nam potrebno da u bilo koga upiremo prstom, nego zbog daljih planova. Moramo vidjeti na koji način treba da koncipiramo zajedničke razvojne politike kako bi ojačali privredu i standard svih građana Crne Gore. Nema govora da zbog povlačenja crte i revizije svega onoga tražimo opravdanje za smanjenje plata i socijalnih davanja. Bićemo istrajni da pokušamo da zadržimo nivo plata i da idemo dalje'', kazao je Rakočević.
Ipak, kako dodaje, da bi se napravio plan.
''Tim povodom moje pitanje je u svjetlu prethodne administracije koja je rekla da Crnoj Gori ne treba rebalans budžeta i zaduženje. Ja pitam, da li Crnoj Gori treba rebalans budžeta i ako da koji su razlozi zbog kojih je Crna Gora u tako lošem stanju da su potrebna ta dva mehanizma da krenemo naprijed'', kazao je on.
Ruganje crnogorskoj javnosti
Damjanović je odgovarajući na pitanja kazao da je izjava prethodnog ministra Milojka Spajića da Crnoj Gori ne treba zaduženje ruganje crnogorskoj javnosti.
''Ako se izda izjava 27. maja da Crnoj Gori ne treba zaduženje i rebalans, a ako se od strane istog negdje u decembru podnio i predlog odluke o zaduženju i tada se tražilo 500 miliona uz dodatnih 900 za prepakovanje duga, koja je razlika u stavovima osim što je tada govorio aktuleni ministar a onda bivši. To se zove ruganje crnogorskoj javnosti. Ne može se tako lako reći da nam ne treba zaduženje kada niste ministar a dok ste bili ste se zaduživali. U međuvremenu smo dobili rat u Ukrajini, energetsku krizu, krizu hrane, inflaciju'', kazao je Damjanović.
Rakočević je pitao i ministra da li u ovakvom ambijentu postoje mehanizmi da se život penzionerima učini boljim u ovim teškim vremenima.
''Nikada nije postojao takav jaz između minimalne zarade i penzije i prosječne zarade i penzije. Da li sada već imate plan i da li postoji plan za jednokratne mjere pomoći za penzionere. Takođe šta su modeli za rješavanje problema finansiranja lokalnih samouprava'', pitao je Rakočević.
On je pitao Damjanovića da li postoji najava da se u drugoj polovini godine podigne realizacija kapitalnog budžeta.
''Da li je uopšte realno da dođemo do 220 miliona do kraja godine jer je to generator daljeg ekonomskog razvoja u Crnoj Gori'', pitao je on.
Pokušaćemo da poboljšamo statsu penzionera
Damjanović je odgovarajući na pitanja Rakočevića kazao da se sa državnim i javnim finansijama ne može igrati.
''Pokušaću da vratim i ozbiljnost i odgovornost kao i transparentnost u radu ministarstva'', kazao je on.
Damjanović je dodao da se zakonom o PIU predviđa da tek od prvog septembra minimalna penzija ide na 200 eura.
''Po tom osnovu će se od tada pa do kraja budžetske godine potrošiti nekih pet miliona eura. Mi faktički nećemo imati povećanja tokom godine osim ovih koje smo imali. To znači da sve što je urađeno, nažalost u godini kada imamo inflaciju koja je sigurno već veća od 11 odsto, već pojedeno. Pokušaćemo i činjećemo sve što možemo da vidimo da li postoje elemti nakon eventualnog rebalansa da stvorimo prostor da idemo prema penzionerima sa određenim mjerama koje bi sačuvale makar ovaj nivo standarda koji postoji'', kazao je Damjanović.
Kako je dodao stanje neizmirenih dugova je oko 80 miliona eura a oko 130-140 miliona su kreditne obaveze.
''Da bi se spriječilo dodatno pogoršanje situacije, moraćemo da razmišljamo o modifikovanju dosadašnjeg modela o finansiranju lokalne samouprave
Dinamika kapitalnog budžeta je loša, dodaje ministar.
''Četiri mjeseca su sasvim dovoljna da se da ocjena o sporoj realizaciji kapitalnog budžeta. Potrudićemo se da se fokusiramo na one projekte koji mogu da daju brze efekte. Saglasan sam da bez pune realizacije kapitalnog budžeta i novih infrastrukturnih projekata i investicija Crnoj Gori nema naprijed'', dodao je on.
Đurović: Bile su vlade koje su mogle neograničeno da se zaduže
Poslanik Dejan Đurović kazao je da je Damjanoviću da je došao na užarenu stolicu. On je kazao da prethodna Vlada nije uticala na globalnu ekomonsku recesiju, recesiju hrane i energenata kao i na rat u Ukrajini. Kako je dodao o tome kako su radili pokazaće vrijeme.
''Vlade prije 4. decembra 2020. godine su uradile da se djeca liječe porukama i da su penzioneri u stanju u kojem su danas. Ova Vlada je ipak uradila da djeca imaju dječije dodatke i da postoje penzije za majke sa troje djece. Zaduženja koja su bila najavljena donijeli smo odluku u parlamentu. A vi znate da su neke Vlade imale mogućnost neograničenog zaduženja bez znanja parlamenta. Vi ste bili dio jedne takve Vlade'', kazao je Đurović.
Đurović je podsjetimo ministra da je tada objavio spisak sa 200 najvećih poreskih dužnika Crne Gore koji duguju 193.34 miliona eura, prema informaciji iz avgusta 2021. godine.
Đurović je pozvao SDT da se bavi pitanje neplaćenog poreza kod svih ovih kompanija. On je pitao ministra o nedavnoj zapljeni cigareta u Luci Bar.
Dug poreskih obveznika 580 miliona eura
Damjanović je odgovarajući na pitanja kazao da je za četiri radne nedjelje imao sastanak sa Specijalnim državnim tužiocem povodom pomenutih tema.
On je dodao da je trenutni dug poreskih obveznika 580 miliona eura.
''Ja dok sam tih šest mjeseci proveo u Upravi prihoda i carina redovno sam obavještavao javnost o visini poreskog duga. Taj poreski dug je dobrim dijelom bio proporcionalan obezbjeđivanju političke podrške za izbore. Ja nisam od oktobra nigdje u javnosti uspio da vidim podatke o stanju poreskog duga i onda sam u pripremi tražio informacije i evo kako to izgleda. Tog nekog 31. 12. prošle godine je procijenjeni poreski dug bio 483,8 miliona eura. Na 6. april tekuće godine taj dug je 580,1 milion eura'', kazao je Damjanović.
Kako je dodao, ''stari poznati dužnici'' i dalje su aktivni i to pravi problem u obezbjeđivanju svih politika.
Dajmanović je dodao da ovih dana treba da se izvrši izmještanje cigareta iz slobodne zone na bezbjednu lokaciju.
''Ovih dana treba da se to završi. Proces teče polako da bi bio pod potpunom kontrolom. Tada ćemo dobiti podatke koliko je zaliha robe definisano. To će biti veliki broj hiljada paketa, ali daćemo preciznu i tačnu informaciju'', kazao je Damjanović.
Đurović je kazao da poreski dužnici nisu patriote.
''Kada vidite spisak, veliki broj njih su patriote koje su pomagale državi, spašavali je. Oni su pomagali predizborne kampanje i ljude na vlasti a na kraju su zadužili građane Crne Gore i očigledno pokrali pare. Ja ne mogu da se pomirim da može to tek tako da nestane i da ovi ljudi neće odgovarati'', kazao je Đurović.
On je pitao da li je dio poreskih dužnika bio uključen u aferama Klap i Vardar. Đurović je poručio ministru da mora pomoći da sve izađe na svjetlost dana.
Od pojedinih nikada nećemo vidjeti centa
Crna Gora je, govori Damjanović u odgovoru dužnička ekonomija.
''Treba da budemo zabrinuti kako i na koji način da stvorimo uslove da se ovakav teret skine sa leđa. Moramo da razmišljamo o mjerama naplate, da vidimo da li tu negdje moramo da reaktiviramo neke mjere poput otpisa kamate ako se dug plati u cjelosti ili da idemo u naplatu duga kroz imovinu. Ali sve to moramo raditi transparentno u ovom domu a kako se nekada radilo'', kazao je Damjanović.
Kako je dodao, od pojedinih dužnika nikada nećemo vidjeti centa.
''Poreski dug nije krivično djelo, poreska evazija jeste ali prosto neko ko je dužan napravio je prvo štetu sebi'', kazao je Damjanović.
On je poručio da se afere Klap i Vardar što prije moraju riješiti.
Popović: Najavljena saradnja sa MMF-om navodi na sumnju da će se ukinuti socijalna davanja
Poslanica Zdenka Popović pitala je ministra šta će uraditi kako bi se zaštitili interesi građana, te da li smatra da je povećanje minimalnih zarada, penzija, uvođenje dječijih dodataka populistički ili suštinski utiče na bolji materijalni standard građana Crne Gore.
''Pročitala sam itnervju gdje tvrdite da neće biti smanjenja plata i penzija, ali takođe kažete da postoji mogućnost za finansijski angažman sa MMF-om. To me navodi na sumnju koja kaže da će se ukinuti socijalna davanja koja je usvojila Skupština u toku prošle godine'', kazala je ona.
Dajmanović je poručio da dokle god stoji sa pozicije Ministra neće biti smanjeno nijedno stečeno socijalno pravo ili pravo koje se tiče zarada i penzija.
''A potrudiću se da ih uvećam. Ovo je peti ili šesti put da ponavljam. U tom dijelu nemamo nikakav problem'', kazao je on.
Govoreći o mogućem angažmanu MMF-om, damjanović kaže da Crna Gora ima potrebnu da ima dijalog sa tim institucijama.
''Što bolje sarađujemo tim nam je kredibilitet veći na međunarodnom finansijskom tržištu u smislu nekih pogodnosti koje možemo da ostvarimo. Ako aranžman sa MMF-om bude takav da bi preduslov bio smanjenje dostignutog nivoa socijalnih i drugih prava onda ga neće biti'', kazao je Damjanović.
On je dodao da usvojene zakone ne smatra populističkim jer bi to bilo licmjerno, s obzirom da je, kako ističe, ''i sam gurao neke od njih''.
Zadužićemo se da preživi Crna Gora
Poslanik Branko Radulović je kazao da danas u Crnoj Gori nema većeg pitanja od toga da li nam ima spasa?
''Često znate da kažete ''ako se ja budem pitao''. Ako se ne budete pitali dajte ostavku. Sa ekonomskih foruma se konstantno poručuje da nam predstoji pakao na zemlji za 10 do 12 mjeseci, predstoji ekonomska oluja. To znači da će građani Crne Gore svakog dana sve više biti ugroženi'', kazao je Radulović.
Radulović je poručio ministru da se ne stidi ako se zadužimo.
''Stidi se ako pomremo od bolesti, gladi i svega ostalog. Sve reforme moramo zajednički donositi. Prihodnu stranu moramo dignuti a rashodnu stranu nama po potrebi maknuti. Na ovaj način sa milijardu i 800 miliona direktnih prihoda ne možemo pokriti samo one koji su direktni rashodi i transferi. Zadužićemo se da preživi Crna Gora'', kazao je Radulović.
Ministar Damjanović je kazao da dijeli zabrinutost i oprez za globalne ekonomske tokove.
''Malo je mehanizama koje imamo da bi se uspješno zaštitili od vanjskih potresa što sa eurizovanom ekonomijom znači da sve globalne šokove Crna Gora trpi'', kazao je Damjanović. Ministar je poručio da je Crna Gora ranjiva ali fleksibilna. ''Brzo smo pali kada je bila pandemija koronavirusa ali smo se isto tako brzo i digli, hade da iskoristimo te neke naše šanse koje imamo da bi zajednički dali odgovor'', kazao je Damjanović.
On je poručio da Crna Gora mora imati robne rezerve.
''Nadam se da će se uskoro donijeti odluka da se ide u tu priču. Nije to preskupo, prvo punjenje košta a kasnije se dopunjava. Moramo razmišjati i oko naftnih rezervi zbog bezbjednog i stabilnog snabdijevanja'', kazao je Damjanović.
Radulović je poručio Damjanoviću da se hitno mora osnovati razvojna banka.
''Jedan od vlasti jedan iz opozicije zajedno sa ministrom u Upravnom odboru'', kazao je on.
Kako je dodao, sve investicije moraju biti u saglasju sa novom ekonomskom politikom Evropske unije.
Javno zdravstvo usmjereno ka privatnom sektoru
Poslanik Bogdan Božović pitao je Damjanovića da li u Ministarstvu finansija postoji analiza na osnovu koje je donijeta odluka o ukidanju prihoda fonda zdravstva koje se tiču ukidanja doprinosa na zdravstvo. Da li je MF formiralo komisiju koje je sačinilo taj dokument i da li u komisiji ima predstavnika fonda.
''U posljednje vrijeme u medijima se moglo pročitati da je za povećanje duga fonda odgovoran bivši menadžment te institucije. Bivši direktor fonda, i sadašnji ministar zdravlja je više puta rekao da nema ništa protiv da se ispita poslovanje te institucije dok se on nalazio na njenom čelu'', kazao je Božović.
Damjanović je odgovarajući na pitanja kazao da je u kontekstu nove poreske politike bio pristalica smanjenja doprinosa, ali je žestoko kritikovao kada se ispostavilo da se oni ukidaju.
''Ti doprinosi su ustavna kategorija, socijalno osiguranje je obavezno. Negdje sam bio pristalica da ako se ide na smanjenje, pa čak i da ode na nulu, da ostane kao kategorija pa negdje za pet godina da se postepeno uvodi. Po meni ovim se polako ali sigurno zdrastvena zaštita usmjerava na privatni sektor. Da smo na nekom većem stepenu plata od 3-4 hiljade eura pa da i o tome razmišljamo. Međutim u ovakvom stanju to je opasan eksperiment jer se ovakvim rješenjima javne zdravstvene usluge vode do nestanka'', kazao je Damjanović.
Damjanović je poručio da obaveze prema fondu zdravstva kada je u pitanju liječenje svig građana i nabavke ljekova će biti do zadnjeg centa ispoštovane.
Božović je pitao ministra da li smatra da je ovakav model finansiranja fonda za zdravstveno osiguranje održiv.
''Odakle će se izdvojiti novac jer se radi o 300 miliona eura'', pitao je Božović.
Damjanović je odgovorio da pokušaj ispravljanja neracionalnosti i dalje traje. Realne potrebe Fonda ćemo pokušati u hodu da ispravimo kako se ne bi došlo u situaciju da se fondu duguje. Moramo razmisliti o tome na koji način ćemo u budućem periodu obezbijediti stabilno i nesmetano finansiranje Fonda ako ostane u ovakvom obliku. Može Fond da postane dio budžeta, pa da znamo da nemamo fond nego raspoređujemo direktno sa budžeta slično kao i za penzije što je bilo'', kazao je Damjanović.
Da li su ugrožene finansije?
Poslanica Suada Zoronjić pitala je Damjanovića da li postoji bojazan za građane da su ugrožene finansije.
''Stabilne javne finansije su put ka ekonomskom ozdravljenju i sigurnost ka sprovođenju socioekonomskih poltiika'', kazala je ona.
Ona je pitala zbog čega su Crnoj Gori potrebna tolika zaduženja.
''Sigurna sam da se globalna kriza prenijela na našu malu zajednicu ali šta je sa novčanim sredstvima koja su planirana u budžetu za mnoge infrastrukturne projekte'', pitala je Zoronjić. Ona dodaje da ne vidi da je išta realizovano od toga što je ušlo u kapitalni budžet za 2022. godinu.
Ministar Damjanović je u odgovoru kazao da je kapitalni budžet za 2022. planiran na nivou od oko 230 miliona eura.
''Nizak nivo sredstava ali kao što vidimo ni to nismo u stanju da realizujemo. Od januara do kraja aprila je realizovano oko 47,9 miliona eura i to je izvršenje niže za 23 odsto od planirane dinamike. Ako se uklone realizovana plaćanja za autoput, ostaje da je za sve ostale projekte potrošeno oko 26 miliona eura'', kazao je Damjanović.
Zašto sada napadate kada ste glasali za ukidanje doprinosa?
Poslanik Boris Mugoša vratio se na temu finansiranja zdravstvenog sistema.
''Možemo imati najbolje doktore na svijetu ali ako nemamo finansijsku potporu rezultati će biti loši. Početkom prošle godine kada smo govorili o budžetu fonda zdravstva projektovano je bilo oko 303 miliona. Uvjeravali su nas da je to dovoljno pa je onda kao povećano za 10 miliona i na kraju se pokazalo da je zdravstvena potrošnja bila 340 miliona eura'', kazao je on. Mugoša je poručio da ga ne interesuje čija je greška već ga interesuju rezultati.
''Rezultat je da mi imamo dug od 60 miliona eura i on je za samo godinu dana porastao za 50 odsto. Pet godina se dug držao na nivou od 40 miliona'', kazao je Mugoša.
Mugoša je kazao da se mora vidjeti šta se to desilo.
''Kakva je reforma što smanjujete broj apoteka gdje građani mogu da uzmu recept. Time se samo smanjila dostupnost ljekova. Napravljena je jedna nevjerovatna loša stvar jer stariji građani nisu znali gdje da uzmu ljekove nego lutaju po gradu. Pazite rezultat te reforme, dug za ljekove je poratao za šest miliona ili 166%'', kazao je Mugoša.
Kako je dodao degutantno je kolko se napada prethodna Vlada.
''Ko vas je ćerao da glasate za ukidanje doprinosa? Ja sam vas molio da razmislite o tome, da nema analiza, da postoji svega par zemalja u svijetu kod kojih postoji nenormalna poreska disciplina. Vi ste glasali za i sad to napadate, pa to nije politički moralno. Što smo dobili? Imali smo 160 miliona iz doprinosa sad imamo 0. I što ćemo sad? Treba li da vraćamo doprinose? E bogomi teško, jer su plate porasle iz ukidanja doprinosa'', kazao je Mugoša.
Damjanović je kazao da ga ne interesuje bivša administracija.
''Pokušaću da u zoni što je moja odgovornost budem na nivou da izmirimo sve što su naše obaveze i da guramo ideju koja je u biti dobra, rasta zarada i doprinosa. Moramo u hodu popravljati nedostatke o kojima pričamo danas možda prvi put, onako transparentno i javno kako treba. Mreža zdravstvenih centara, bolnica, neke zjape prazne na sjeveru, ovdje se ne može doći do kreveta u KBC-u, kako se finansira dio zdravstvenih usluga, itd - to je sve u korijenu problema koje imamo u ovom sektoru. Neoprezno se ušlo u brisanje obaveznog doprinosa. I kada su bili obavezni, doprinosi nisu bili dovoljni da bi se isfinansirale potrebe zdravstva, a sada smo ogoljeni'', kazao je Damjanović.
Poslanik Adnan Striković kazao je da je Damjanović uzburkao javnost izjavom da je dug fonda zdravstva 65 miliona eura.
''Ako je to odavno, zašto to neko do sada nije rekao? Ja vam čestitam na tome i tako treba da nastavite. Sve što su realni problemi a o njima ćutimo i guramo ih pod tepih, izađe na vidjelo. U istraživanju SZO su apostrofirane jako kritične stvari kada je u pitanju naše zdravstvo - dostupnost kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti je na jako niskom nivou, preduge su liste čekanja.
On je dodao da smo najgori u Evropi kada je u pitanju učešće domaćinstava u finansiranju zdravstvene zaštite.
''Ne možemo da govorimo o besplatnoj zdravstvenoj zaštiti u Crnoj Gori. Ona košta najskuplje u Evropi. Ona možda košta državu manje nego što bi trebala da košta iako bih volio da mi objasnite kako ste došli do cifre od 400 miliona'', kazao je on.
On je pitao ministra da li je 65 miliona konačan dug i na šta se on tačno odnosi.
Ministar Damjanović je kazao nije bilo gatanja kada se razišljalo o cifri od 400 miliona.
''Imajući u vidu potrošnju iz prošle godine od 334 miliona i ovo što su povećanja zarada u zdravstvu koje slijede, plus dug koji slijedi je tih najmanje 400 miliona eura'', kazao je Damjanović.
Kako je dodao moguće je da je Crnoj Gori potreban mnogo veći stepen kontrole usluga u zdravstvu od strane privatnih kompanija.
''Bitno je samo da vidimo da li imamo konsenzus u društvu da sačuvamo javni zdravstveni sistem do kraja'', kazao je on.
Podsjetimo, pri premijerski sat 43. Vlade Crne Gore održan je u petak, kada je na pitanja poslanika odgovarao premijer Dritan Abazović.
Sjednica je trajala šest sati a ako ste propustili, detaljnije o tome možete pročitati OVDJE.
