“Ne vidim zašto se ne bi razmišljalo o smanjenju stope na sedam odsto kao kod luksuznih hotela, jer je ta kompanija u funkciji punjenja tih hotela”, kazao je Damjanović u intervjuu Pobjedi.
On je dodao da će carinjenje aviona To Montenegra biti obavljeno u skladu sa propisima, što znači da će se voditi računa i o carinskom tretmanu tih aviona koji su ranije bili u sastavu Montenegro Airlinesa (MA), imajući u vidu da je vlasnik i jedne i druge kompanije država.
“Neophodno je da Vlada sagleda postojeću poresku i carinsku politiku prema ToMontenegru. Na ovaj način, sa ovolikim opterećenjem, pitanje je konkurentnosti ToMontenegra na avio-tržištu, pa se mora već sada razmišljati o ambijentu u kojem treba da zaživi i održivo posluje nova kompanija”, rekao je Damjanović.
Kada je riječ o fiskalizaciji, on je saopštio da je za prve dvije sedmice juna fiskalizovano 18 hiljada obveznika, odnosno dvije trećine aktivnih i polovina ukupnih.
“Nijesam zadovoljan, iako trend svakodnevnog prijavljivanja novih obveznika ide u prilog tome da je većina pokazala odgovornost i da je ovo nepovratan proces koji treba da doprinese uvođenju reda u crnogorske javne finansije”, naveo je Damjanović.
On je dodao da je napravljen plan operativnih aktivnosti za terensku kontrolu obveznika i da su inspektori već na terenu. Zbog ogromnog broja obveznika, koje nije moguće kontrolisati u kratkom periodu, definisani su način i model kontrole, od najvećih i velikih obveznika ka manjim, kao i u odnosu na turističku sezonu gdje će inspektori imati poseban angažman.
Damjanović je saopštio da je poreski dug na kraju maja iznosio je 483 miliona EUR.
“Ukoliko se tome dodaju i takozvane odbitne stavke, poput kamata po reprogramu, duga državnih organa, reprograma opština, nerealizovanih preusmjerenja, ostalih reprograma, kao i duga iz stečaja i likvidacija, bruto dug je 773 miliona”, kazao je Damjanović.
On je dodao da ulažu napore da se nakon teške godine pandemije, koja je rezultirala padom privrednih aktivnosti i rastom poreskog duga koji gotovo korespondira sa stopom pada bruto domaćeg proizvoda (BDP), stvore uslovi za smanjenje duga.
“To neće biti lako i zahtijeva maksimalne napore svih u sistemu. U odnosu na opštine, najveći dio poštuje obaveze iz reprograma. Kod pojedinih opština ima ozbiljnih naslijeđenih problema, koje se trudimo da rješavamo dnevno”, rekao je Damjanović.
On je naveo da trend povećanja akciza i širenja akciznog obuhvata, nije samo u Crnoj Gori, već u najvećem broju evropskih zemalja, što je neumoljiva činjenica.
“Svakako da povećanje akciza može da poveća nivo sive ekonomije, kako zbog regionalnih cjenovnih dispariteta akciznih roba, tako i zbog slabe kupovne moći domaćeg stanovništva, pa se mora biti oprezan u planiranju i realizaciji akcizne politike”, kazao je Damjanović.
On je najavio da će UPC, ukoliko dođe do povećanja akciza i proširivanja akciznog obuhvata, uložiti maksimalne napore da u saradnji sa drugim institucijama radi na sprečavanju povećanja nivoa sive ekonomije.
“Mjeru uspjeha ćemo imati veoma brzo, analizom ostvarenih akciznih prihoda, gdje se očekuje ipak povećanje prihoda, bez obzira na mogući pad, kako potrošnje pojedinih akciznih proizvoda, tako i izvjesnih pokušaja bježanja u takozvanu sivu zonu”, rekao je Damjanović.
