"Udruženje boraca narodno-oslobodilačkog rata i antifašista Nikšića u okviru svoje programske orijentacije nastavlja da evocira, osvježava śećanja na najsvjetlije događaje i ličnosti naše burne i slavne prošlost.Tako smo i danas ovđe na Kapinu Polju pred spomenikom 25 strijeljanih rodoljuba na današnji dan prije 79 godina. Da se podśetimo: iz Barskog logora je 25. juna 1943. godine okupator sa domaćim izdajnicima u više mjesta Crne Gore u lancima sprovodi 180 rodoljuba na strijeljanje. Dvadeset pet boraca NOR-a stigli su tog dana u ranu zoru i, nedaleko odavde, pored rijeke Moštanice stali su zadnji put pred neprijateljskim cijevima i rafalima. Tako su ugašeni životi i ostalim 155 boraca u drugim krajevima Crne Gore", kazao je Damjanović na komemoraciji strijeljanim rodoljubima na Kapinom Polju koji su stradali 25. juna 1943. godine. Skup je otvorio predsjednik UBNOR-a i antifašista Nikšić Slobodan Mirjačić
"Danas kada stojimo pred ovim spomenikom koji je djelo poznatog nikšićkog arhitekte dr Slobodana Vukajlovića i kada se klanjamo śenima rodoljuba koji ovđe ostaviše živote dužni smo se śetiti njihovih imena koja su ispisana na pet latica ovog spomenika koji je u pjesmi poznat po riječima: “Sad spomenik ko buktinja stoji, o svijetlim danima govori”. Strijeljani su ovđe tog dana: Nikšićani Milo, Jovo i Blažo Cicović, Boško Karović, Đorđije Damjanović, Božidar Dubljević i Vaso Mićunović; Podgoričani Dimitrije Dragović, Todor i Vukadin Đurović, Novo Ivanović i Blažo Mugoša; Danilovgrađani Marko i Đorđije Grgurović i Radovan Jovanović; zatim Vojislav Bojović i Vladislav Guberinić iz Berana; Milić Čukić i Nikola Labović iz Andrijevice; sa Cetinja Sava Filipović i Luka Lazarević; Marko Matijašević i Miladin Novović iz Bijelog Polja; Luka Marković i Milorad Jovanović iz Sjenice", podsjetio je Damjanović.
Među strijeljanim u drugim mjestima Crne Gore, dodao je, toga dana među žrtvama bilo je i 19 iz naše opštine: u Beranama su fašisti uzeli život Muju Asoviću i njegovom maloljetnom sinu Alitu, četiri rodoljuba iz bratstva Bojovića – Blagoje, Blažo, Dušan i Miladin, zatim Gavrilo Baletić, Danilo Banićević, Tomo Bulajić i Mirko Burić. Na Cetinju su svoj život ostavili Cvjetko Stanišić, Huso Bračković, Tvrtko Bijelić, Dimitrije Roganović, Vićentije Popović i Marko Abramović. U Baru je strijeljan Novak Todorović, u Andrijevici Radomir Stojanović i u Danilovgradu Marinko Vujinović.
"Ova odmazda okupatora uslijedila je poslije njihovih teških poraza u borbama sa partizanskim jedinicama tokom poznate četvrte i pete ofanzive. Crna Gora je jasno i glasno rekla “NE” fašizmu istorijske 1941. godine, ali fašizam nije digao ruke od nje kao ni od mnogih sredina danas u Evropi i svijetu", istakao je Damjanović.
Nažalost, kako je kazao, danas u 21. vijeku svjedočimo brutalnom ubijanju i uništavanju osnovnih ljudskih prava i sloboda kako pojedinaca tako i državnih zajednica.
"Zar ubijanje i uništavanje mirnog ukrajinskog naroda ne predstavlja sramni čin dostignuća savremene civilizacije. Tamo đe se ubija čovjek, njegova sloboda, pravo na dostojanstvo, ideja humanizma, tolerancije i ravnopravnosti caruje fašizam i nacizam. Pored tih najgrubljih oblika te mračne ideologije pojavljuje se ona i u nekim drugim vidovima, što je prisutno i kod nas u Crnoj Gori. Prisutni su oblici nepoštovanja svoje države, njeno omalovažavanje i obesmišljavanje postojanja, njenih zakona i ustava, njene himne i zastave, nepoštovanje i neuvažavanje razlika među građanima po vjeri, nacionalnom opredjeljenju, jeziku i sl. Svi ovi oblici primitivizma su prisutni zadnjih decenija, a nastali su na talasu prisutnog veljenacionalizma, klerofašizma, negacije ratnih zločina od čega moramo napraviti otklon ili nas neće biti. Ne smijemo dozvoliti da pobijedi fašizam", poručio je Damjanović.
Treba biti, dodao je, svjestan da u svakom društvu pa i u ovom našem postoji organizovanih pokreta i pojedinaca koji žele fašizaciju društva i stvaranja atmosfere mržnje prema drugima.
"Evo, za našu nevolju, najbolji primjer može poslužiti naša nikšićka sredina. Za nevjerovati je da se danas u našem gradu, gradu heroja, gradu mladih školovanih građana, gradu intelektualaca, gradu svijetle tradicije ne može na dostojanstven i primjeren način zavijoriti državna zastava, proslaviti državni praznik, da imamo među građanima duboke podjele viđene jedino za vrijeme oslobađanja grada od fašističkog okupatora. Zato budimo ujedinjeni oko ideje antifašizma, ideje koju danas baštini napredno čovječanstvo. Tim činom ćemo na najbolji način cijeniti i poštovati i ove žrtve pred čijim spomenikom stojimo i one brojne širom Crne Gore koje su se borile, živjele, umirale i izborile za slobodu Crne Gore", istakao je Damjanović.
Neophodno je, dodaje, raditi na afirmaciji antifašizma kao ideje iz prošlog vijeka,svakako, u novom kontekstu dešavanja i najezde desničarskih ideja koje su vidljive kako kod nas tako i u najbližem okruženju, ali i cijeloj Evropi.
"Protestvujmo protiv svi oblika primitivizma, vrijeđanja nacionalnog i ličnog dostojanstva, zbog skrnavljenje državnih simbola, ispisivanje grafita i pjevanja nacionalističkih pjesama upućenih narodima i narodnostima naše sredine. Ne doputimo unižavanje i prekrajanje istorije NOR-a, herojskih događaja, ličnosti i tekovina antifašizma, usprotivimo se napadima i skrnavljenju spomenika podignutim borcima i antifašistima koji su donijeli slobodu i mir, a ugradili sebe u istoriju svjetske antifašističke borbe. Mi, poštovaoci tradicije NOR-a i antifašizma dužni smo da se na dostojanstven način odužujemo onima koji su se hrabro borili, živjeli i umirali za slobodu svog naroda i svoje domovine. Neka je trajna zahvalnost, vječni pomen i slava poginulim borcima", zaključio je Damjanović.
