Ana Frank, djevojčica uz čije su intimne ispovijesti i svjedočanstva o nacističkoj okupaciji u Drugom svjetskom ratu odrastale i odrastaju generacije, rođena je 12. juna 1929. u Frankfurtu na Majni. Anina porodica se 1933. preselila u Amsterdam, gdje je Ana provela većinu života i gdje ju je dočekala nacistička okupacija Holandije. Porodica se od jula 1942. krila u poslovnoj zgradi u kojoj je prije rata radio Anin otac, a osoba koja im je pomagala donoseći namirnice u sklonište po svom dobročinstvu takođe je postala slavna širom svijeta. Ipak, porodica Frank je 1944. godine otkrivena, a Ana i njena starija sestra Margo su odvedene u logor Bergen-Belsen, u kojem su obje umrle od tifusa u martu 1945.
Dnevnik najpoznatije žrtve holokausta, u kojem je opisivala dane sakrivanja pod nacističkom okupacijom, nakon rata je pronašao Anin otac Oto, jedini preživjeli član porodice Frank, zahvaljujući zaštitnici Miep, koja ga je čuvala. U Dnevniku, koji je Ana oslovljavala sa Kiti, sakupljeni su Anini zapisi od 12. juna 1942., kada je za rođendan dobila svesku koju će koristiti za dnevničke zapise, pa do 1. augusta 1944., tri dana prije odvođenja u logor, a pored Aninih tinejdžerskih intimnih problema prati i sve užase kroz koje su prolazili Jevreji za vrijeme Drugog svjetskog rata. Dnevnik je, zahvaljujući zalaganju Aninog oca, prvi put objavljen 1947., a prvo englesko izdanje izašlo je 1952. Od tada je preveden na više od sedamdeset jezika.
Život i svjedočanstva Ane Frank svoje su mjesto našli i u nizu filmskih naslova, između ostalih i u BBC-evom dokumentarcu, pozorišnim predstavama, baletu, stripu, a Kuća Ane Frank, muzej u koji je preuređena zgrada u kojoj se krila porodica Frank, jedna je od najposjećenijih turističkih tačaka u Amsterdamu od šezdesetih pa do danas. Popularnost Dnevnika ne jenjava ni danas, nova izdanja knjige izlaze svako malo u nekom drugom kraju svijeta, a Anina priča čeka nove generacije voljne razumijevanja ljudske patnje u holokaustu.
tekst i foto: Radiosarajevo.ba
