Za Vaskrsenje Hristovo pravoslavni hrišćani pripremaju se četrdesetodnevnim postom. Vaskrs je pokretan praznik, koji uvijek pada u nedjelju, prvu iza punog mjeseca, poslije proljećne ravnodnevnice, prenosi Mina. Pravoslavni narod se nakon liturgije okuplja u domovima uz svečanu trpezu, na kojoj dominira crveno jaje i vaskršnji hljeb. Običaj je da na stolu stoje obojana i ukrašena jaja. Ukućani i gosti se međusobno kucaju jajima, a onaj čije se razbije predaje ga onome čije je bilo jače.
Prvo ofarbano jaje, „strašnik“ ili „čuvarkuća“ čuva se u kući do narednog Vaskrsa. Prema drevnoj crkvenoj praksi, vaskršnja jaja farbaju se u crveno, simbolizujući krv i smrt Gospodnju, dok jaje ukazuje na rađanje novog života.