Stečajni upravnik fabrike, Veselin Perišić, rekao je da je Neksan, prema utvrđenoj listi potraživanja, najveći povjerilac Željezare nakon radnika.
-Željezara Neksanu duguje 7,96 miliona eura, tako da bi njegov predstavnik trebalo da u Odboru dobije mjesto koje su imali radnici- kazao je Perišić agenciji Mina-business.
On je dodao da povjerioci ne moraju danas da konstituišu Odbor, kao i da na odluku tog tijela stečajni upravnik ne može da utiče.
Na sastanku bi trebalo da se otklone nepravilnosti u sastavu Odbor povjerilaca, u skladu sa presudom Apelacionog suda, kojom su radnici Željezare izgubili mjesto u tom tijelu.
Zakonom je predviđeno da pet povjerilaca sa najvećim neobezbijeđenim ili djelimično obezbijeđenim potraživanjima, bira predstavnike u Odboru.
U Odboru povjerilaca su predstavnici države i Poreske uprave, kao i zastupnici firme Rekupero i bivšeg vlasnika Željezare, kompanije Montenegro spešlti stils.
Perišić je saopštio i da još nema zainteresovanih za kupovinu Željezare, ali očekuje da bi se kupci mogli prijaviti na tender posljednjeg dana, jer ne žele ranije da „otkrivaju karte“.
Stečajna uprava Željezare raspisala je 21. februara oglas o prodaji cjelokupne imovine fabrike javnim nadmetanjem, po početnoj cijeni od 21 milion eura. Rok za dostavljanje prijava je 22. mart do 16 sati, dok je javno nadmetanje planirano za 26. mart u podgoričkom Privrednom sudu.
-Nezahvalno je bilo šta najavljivati, jer svi zainteresovani imaju svoju računicu. Na ovom tenderu je cijena niža 30 odsto u odnosu na prethodni, dok će na narednom biti još niža- objasnio je Perišić i dodao da će se početna cijena snižavati sve dok se ne nađe kupac.
Na prethodni oglas za prodaju nikšićke Željezare, koji je raspisan 5. januara po početnoj cijeni od 30 miliona eura, niko nije dostavio ponudu. U Privredni sud je jedino stiglo obavještenje kompanije MNSS da po toj početnoj cijeni nijesu voljni da dostave ponudu.
Ukoliko se nađe kupac za Željezaru, to bi bila njena četvrta prodaja.
Željezara je prvi put privatizovana 2002. godine, kada je većinski udio kupila ruska kompanija Rusmonostil. Rusi su nakon kratkog zadržavanja ostavili fabriku u dugovima, a Vlada je bila primorana da, preuzimajući dug, dovede novog strateškog partnera, firmu Midlend risorsis holding
Većinski paket akcija Željezare je, nakon što ju je napustio i Midlend, krajem 2006. godine kupio MNSS. Stečaj je u fabrici pokrenut još polovinom aprila prošle godine na zahtjev radnika. Nakon toga je početkom novembra Privredni sud odbacio Plan reorganizacije Željezare koji je podnio MNSS i proglasio bankrot fabrike.
Ukupno priznati dugovi Željezare iznose 125,1 milion eura, a nekadašnji nikšićki gigant, koji je zapošljavao sedam hiljada radnika, četvrtu privatizaciju bi mogao dočekati sa svega 350 zaposlenih.
