- Predložio sam da opozicija procesuira svoj prijedlog izmjena Zakona o državnim simbolima, bez čekanja DPS-a, i na taj način provjeri dobru volju DPS-a da li je, spremna za kompromis o tom pitanju. Želimo državne simbole koje će poštovati svaki građanin Crne Gore. Za nas je posebno problematična himna sa dvije strofe koje je napisao osuđeni za ratne zločine tokom Drugog svjetskog rata Sekula Drljević. Možda nekome to ne smeta, ali to antifašističkoj Crnoj Gori nije plus. Ne treba oči zatvarati pred tom činjenicom, jer nam to neće pomoći. Mislim da nije skarednost ni to ako opozicija traži da narodna zastava Crne Gore bude dojučerašnja trobojka bez aplikacija. Lično bih se radovao da dođemo u poziciju da srpski narod u Crnoj Gori može poštovati simbole i da ih oni ne vrijeđaju. Samo treba malo dobre volje i problem ćemo riješiti, ali ako ne bude kompromisa, pokazaćemo da nijesmo dovoljno politički zreli.
Na pitanje smatra li, kao član Odbora za bezbjednost i odbranu, da će donošenje zakona o parlamentarnom nadzoru bezbjednosnih službi riješiti sve opozicione prigovore u toj oblasti Danilović u Pobjedi odgovara sljedeće:
- Neće, ali se zakon mora donijeti. Moraju se znati pravila, mada problem nije u zakonima, nego u njihovom nepoštovanju. Vlada insistira na poštovanju onih zakona do kojih je stalo parlamentarnoj većini, a većina, bojim se, neće poštovati nijedan zakon koji joj ograničava apsolutnu vlast. Ipak, neophodno je usvojiti taj zakon. Potom bi bio red da Odborom za bezbjednost i odbranu predsjedava opozicionar, jer ima smisla samo ukoliko, kroz parlament, većinu kontroliše manjina. To bi bio jedan od preduslova da uhvatimo korak sa onima koji su ispred nas, a u članstvu su EU ili su pred vratima evropske zajednice
O tome kada će opozicija podnijeti Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti Opšteg zakona o obrazovanju i očekujete li da bude zadovoljna odgovorom Danilović kaže:
- Podnijećemo tu inicijativu tokom ovog mjeseca Ustavnom sudu, nakon konsultacija u okviru naših stranaka. Vjerujem da će naša tužba oslikati pravo stanje. Žalimo se na diskriminaciju ubjedljive jezičke većine u Crnoj Gori, a niko ne spori pravo iz Ustava da se djeca školuju na crnogorskom jeziku. Smeta nam diskriminacija srpske jezičke populacije.
Malo je nezahvalno da procjenjujemo šta će uraditi Ustavni sud, ali smatramo da će znati da cijeni činjenicu da se apsolutnoj većini u Crnoj Gori onemogućava školovanje na maternjem jeziku. Jezička većina u Crnoj Gori ima pravo na školovanje svoje djece na srpskom i nevjerovatno je da taj jezik bude protjeran iz škola.
Ustav ne pravi razliku između službenog i jezika u službenoj upotrebi. To je potpuno jasno. Uostalom, Ustav zabranjuje diskriminaciju po bilo kom osnovu, a malo dubljom analizom mogli bismo zaključiti da je ovdje ima i na nacionalnoj osnovi.
