Sveta Stolica i Vlada dogovorile su se da se u temeljni ugovor unesu odredbe po kojima se teritorijalna konfiguracija crkvenih područja neće prostirati izvan Crne Gore. Naknadno je uvrštena i norma po kojoj će Sveta Stolica prije izbora velikodostojnika o tome „na povjerljiv način, iz poštovanja, obavijestiti Vladu".
- Nepokretna dobra Katoličke crkve biće upisana na crkvena pravna lica te crkve - jedna je od novina u odnosu na tekst temeljnog ugovora koji je u ime Crne Gore potpisao predsjednik Vlade Igor Lukšić.
Nakon dogovora crnogorske vlade i Svete Stolice, u temeljni ugovor naknadno je unijeta i odredba da će izgradnja i rekonstrukcija katoličkih vjerskih objekata biti u skladu sa zakonom.
- Kulturna dobra ne mogu se iznositi iz Crne Gore bez saglasnosti Vlade - glasi norma kojom je dopunjen tekst konkordata.
U saopštenju izdatom nakon sjednice Vlade nema ni riječi o pomenutim izmjenama. Jedno se u prvom od dva člana predloga zakona navodi da se potvrđuje temeljni ugovor između Crne Gore i Svete Stolice, potpisan 24. juna 2011. godine u Vatikanu „sa izmjenama i dopunama izvršenim razmjenom nota od 17. i 19. marta 2012. godine". Tekst temeljnog ugovora objavljen je na Vladinom sajtu bez navedenih izmjena.
- Visoko cijeneći viševjekovnu značajnu ulogu Katoličke crkve na društvenom, kulturnom i obrazovnom planu na ovim prostorima, Vlada je konstatovala da se potpisivanjem ovog ugovora potvrđuje posvećenost Crne Gore i Svete Stolice jačanju međusobne saradnje, doprinosi očuvanju i razvoju vjerskih prava i sloboda vjernika katoličke vjeroispovijesti u Crnoj Gori - kaže se u saopštenju.
Potpisivanjem konkordata, tvrde u Vladi, dodatno se afirmiše princip suživota različitih naroda i vjerskih zajednica.
Komentarišući činjenicu da je Vlada Skupštini predložila potvrđivanje temeljnog ugovora sa Svetom Stolicom, koordinator Pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske protojerej stavrofor Velibor Džomić rekao je da je to ustavna obaveza, ali i da je iz uporedne prakse uočljivo da u sličnim situacijama ovakvi ugovori nijesu ratifikovani tako brzo. Upitan da prokomentariše naknadne izmjene i dopune temeljnog ugovora, objašnjava da su one pravno moguće na osnovu člana 20 tog dokumenta.
- Međutim, izmjenama i dopunama pristupilo se u relativno kratkom vremenskom periodu. To dovoljno govori da eksperti koji su pripremali taj ugovor nijesu imali dovoljno vizije i da nisu imali u vidu složenost važećeg pravnog sistema u Crnoj Gori. A kad je tako, onda valjda postoji i neka odgovornost zbog toga. Kada sam u junu prošle godine, prije potpisivanja tog ugovora, javno pozvao da se s tim ne žuri, neki to nijesu shvatili, ali su, ipak, neposredno prije zaključivanja ugovora mijenjali određene ranije dogovorene odredbe - kazao je Džomić za „Dan".
Temeljnim ugovorom Katoličkoj crkvi se priznaje pravo da na teritoriji Crne Gore samostalno uređuje svoje ustrojstvo i najavljuje se povraćaj oduzete, odnosno nacionalizovane imovine.
- Restitucija dobara oduzetih ili nacionalizovanih bez odgovarajuće naknade biće sprovedena u skladu sa zakonom koji će uređivati materiju restitucije u Crnoj Gori, uz prethodni dogovor sa kompetentnom crkvenom vlašću. Radi utvrđivanja nakretnina koje treba prenijeti u crkveno vlasništvo ili adekvatno nadoknaditi, biće ustanovljena mješovita komisija, sastavljena od predstavnika dviju strana - definisano je ugovorom.
Crnogorska vlast u ovom pogledu ima dvostruke aršine prema vjerskim zajednicama, pa Mitropoliji crnogorsko-primorskoj, sa kojom odugovlači potpisivanje sličnog ugovora pod izgovorom da navodno postoje dvije pravoslavne crkve, pokušava da oduzme imovinu i „vrati je državi".
Ugovorom se Katoličkoj crkvi garantuje i nepovredivost crkava, kapela i pratećih crkvenih prostora.
- Mora se konstatovati da se ovaj proces ne može komlementirati bez rješenja pravnog položaja većinske Pravoslavne crkve, od koje niko nema prava da traži i očekuje manje prava od onih koja su već dodijeljena drugima – zaključio jeDžomić.
- Pravni sistem u CrnoJ Gori je takav da su mnoge odredbe, bolje reći veći dio njih, neprimjenjive u praksi.
Da bi ugovor zaživio, potrebna je promjena i dpuna preko 40 važećih zakona. Naravno, to je dugotrajan proces i neophodno ga je sprovesti. Taj proces se ne tiče samo Katoličke crkve, nego i svih drugih crkava i vjerskih zajednica u Crnoj Gori - naglasio je on.
