Sagovornica Portala Analitika, doktorka Ana Davidović poručuje da treba izbjegavati alkohol, smanjiti unos kafe, koristiti zaštitu od sunca.
Visoke ljetnje temperature mogu izazvati ozbiljne tegobe kod osoba sa hroničnim oboljenjima.
“Kod pacijenata koji pate od hroničnih oboljenja visoke temperature mnogo češće dovode do komplikacija osnovne bolesti. Stoga se poseban oprez savjetuje kardiovaskularnim bolesnicima, oboljelima od respiratornih bolesti i dijabetesa. U zavisnosti od dužine direktne izloženosti organizma sunčevoj toploti i sposobnosti organizma da se prilagodi visokim vanjskim temperaturama, simptomi mogu varirati od blažih, koji se manifestuju povećanim znojenjem, žeđi, malaksalošću, zujanjem u ušima i jakom glavoboljom (sunčanica) do ozbiljnijih koji se manifestuju disfunkcijom centralnog nervnog sistema koja može dovesti do gubitka svijesti, konvulzija i kome”, ističe Davidović.
S obzirom na to da smo tokom ljeta više nego ostalim godišnjim dobima izloženi sunčevim zracima, morskoj vodi, hloru iz bazena i vjetru, koži je potrebna posebna zaštita. Meteorolozi upozoravaju na povećano UV zračenje, a naša sagovornica ističe da dugo izlaganje suncu može izazvati opekotine, alergije, ali i ozbiljne zdravstvene probleme.
“Promjene koje mogu nastati kao posljedica prekomjernog izlaganja suncu i štetnim UV zracima, kreću se od potpuno bezazlenih promjena na koži, do onih koje zahtijevaju ozbiljnije liječenje. Djelovanjem na ćelije kože, UV zraci mogu dovesti do razvoja alergije na sunce, opekotina, a u najozbiljnijoj kliničkoj slici i do nastanka karcinoma kože – melanoma”, pojašnjava Davidović.
Kako bi izbjegli štetni uticaj UV zraka, doktorica Davidović savjetuje izbjegavanje izlaganju suncu, kada je zračanje najjače.
“Najefikasniji način sprječavanja štetnih efekata UV zraka podrazumijeva izbjegavanje izlaganja suncu u periodu od 10 do 17 časova, nanošenje fotoprotektivnih krema pola sata prije izlaganja uz postepeno izlaganje suncu, nošenje odjeće od prirodnih tkanina i svijetlih boja, kao i šešira sačinjenog od prozračnih materijala”, savjetuje Davidović.
Šta raditi kada osjetimo simptome sunčanice
Ako pretjeramo sa izlaganjem suncu, možemo osjetiti određene tegobe. Organizam će nam signalizirati pojavu simptoma koji ukazuju na toplotni udar: osjećaj vrtoglavice, zamračenje pred očima i zujanje u ušima... Sagovornica Portala Analitika objašnjava šta treba raditi kada osjetimo ovakve simptome.
“Osobu sa simptomima sunčanice potrebno je što prije smjestiti u rashlađenu i zatamnjenu prostoriju. Potom je postepeno rashlađivati laganim polivanjem vodom i stavljanjem hladnih obloga sa ledom u predjelu potiljka i glave, sve dok se temperatura tijela ne vrati u normalu. Ipak, osobu sa simptomima sunčanice najefikasnije je pokriti mokrim, hladnim čaršavom”, kaže Davidović.
Posebno treba obratiti pažnju na unos tečnosti. Doktori savjetuju izbjegavanje unosa alkohola i kafe.
“Ukoliko je osoba svjesna, neophodno joj je obezbijediti unos tečnosti (čaj, sok ili običnu vodu), a nikako kafu i alkohol. U težim slučajevima, kada kod osobe dođe do pojave konfuzije, pospanosti ili gubitka svijesti, potrebno je što prije pozvati Zavod za hitnu medicinsku pomoć na broj telefona - 124”, poručuje Davidović.
Pravilna ishrana, bogata voćem i povrćem, kao i unos dovoljne količine tečnosti pomoći će u prevenciji negativnih posljedica boravka na suncu.
“Prevencija sunčanice, osim nošenja šešira i odjeće od prirodnih tkanina, svijetlih boja, podrazumijeva unos što više tečnosti, uravnoteženu i laganu ishranu, bogatu vitaminima i mineralima, boravak u prostorijama koje se moraju redovno provjetravati. Ukoliko su prostorije klimatizovane, temperaturna razlika u odnosu na spoljašnju sredinu ne bi trebalo da je veća od sedam stepeni Celzijusa”, kaže Davidović.
Najmlađa populacija najosjetljivija
Bebe i djecu za vrijeme toplotnog talasa ne treba izvoditi napolje, a ako se izvode, poručuje Davidović, to treba činiti isključivo u ranim jutarnjim ili večernjim satima.
“Treba istaći da su na visoke temperature posebno osjetljiva djeca, a naročito bebe između šestog mjeseca i prve godine života. Zato, u danima kada je temperatura izrazito visoka, bebe treba šetati samo u ranim jutarnjim ili kasnim poslijepodnevnim časovima. Takođe, ni starija djeca ne bi trebalo da budu izložena suncu u periodu od 10 i 18 časova, posebno ne na betonskim i asfaltnim površinama. Ukoliko dijete u tom periodu, ipak, boravi van kuće, glavu mu treba zaštititi šeširićem, a tijelo namazati kremom za sunčanje sa visokim zaštitnim faktorom”, zaključuje doktorica Davidović.
