Dobitnike je proglasio generalni sekretar Nobelovog komiteta Tomas Perlman.
Patrik Ernfors iz Nobelovog komiteta rekao je da je Džulijus koristio kapsaicin, aktivnu komponentu u ljutim paprikama, da identifikuje nervne senzore koji omogućavaju koži da reaguje na toplotu.
Pataputijan je u ćelijama pronašao odvojene senzore osetljive na pritisak koji reaguju na mehaničku stimulaciju, rekao je on.
"Ovo zaista otkriva jednu od tajni prirode. To je zapravo nešto što je ključno za naš opstanak, pa je to veoma važno i duboko otkriće", rekao je Perlman.
Radovi ovih naučnika doprinose utvrđvanju kako smanjiti hronični i akutni bol povezan sa nizom bolesti, trauma i njihovog liječenja.
Džulijus i Pataputijan istraživali su o tome kako se pokreću nervni impulsi tako da se pritisak i temperatura mogu percipirati.
Pitanje kako osjećamo svijet somatskim osjećanjem fascinira čovječanstvo milenijumima. U 20. vijeku postalo je jasno da dodir i temperatura aktiviraju različite vrste živaca u koži.
Međutim, identitet molekularnih pretvarača odgovornih za otkrivanje i pretvaranje toplote, hladnoće i dodira u nervne impulse u senzornom nervnom sistemu ostao je misterija sve do otkrića koja su nagrađena ovogodišnjom Nobelovom nagradom.
Dejvid Džulijus rođen je u Njujorku 1955. godine. Svoja istraživanja izvodio je na unverzitetu u San Francisku, gdje je i dalje aktivan. Osvojio je nagradu Shaw za nauku o životu i medicini 2010. godine, kao i Brejktru nagradu za nauku o životu 2020.
Ardemm Pataputjan rođen je 1967. godine u Bejrutu. Kao mladić preselio se u Los Anđeles, a istraživanje za svoj nagrađeni rad izvodio je u Skrips Risrč-u u Kaliforniji. Bio je stipendista Američkog udruženja za razvoj nauke od 2016. godine, član Nacionalne akademije nauka od 2017. i Američke akademije umjetnosti i nauke od 2020. Godine 2017. osvojio je nagradu V. Alden Spenser-a, 2019. nagradu Rosenstiel, 2020. nagradu Кavli za neuronaukui nagradu Fondacije BBVA Granice znanja u biologiji/biomedicini.
Nobelova nagrada ustanovljena je da bi se odalo priznanje istaknutim ličnostima za akademska, kulturna i naučna dostignuća i prvi put je dodijeljena 1901. godine.
Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu dodjeljuje Institut Karolinska, medicinski univerzitet u Švedskoj, za izuzetne doprinose u raznim poljima fiziologije i medicine.
Iako se često skraćeno naziva Nobelovom nagradom za medicinu, Alfred Nobel je u svom testamentu izričito naveo da se nagrada dodjeljuje za „fiziologiju ili medicinu”, te tako obuhvata mnogo širi spektar polja.
