Jedan od najpoznatijih savremenih jezikoslovaca došao je u Crnu Goru na poziv Instituta za crnogorski jezik i književnost, čiji se direktor dr Adnan Čirgić za to posebno zahvalio Ministarstvu nauke i Ministarstvu prosvjete i sporta, ali i brojnoj publici – mahom lingvistima – koji su pomno pratili Kristalovo izlaganje.
Neobičan po mnogo čemu, Kristalov jezik predavanja je jednako laički i stručan. On do finesa objašnjava svaku interesatnu tezu, šaleći se u trenucima kada bi mogli pomisliti da predavanje postalo previše „ozbiljno“, ili citirajući odabrana književna djela.
U uvodnom dijelu predavanja Kristal je storiju o umiranju jezika počeo u potpunosti u vedrom duhu.
- Postoji dobra stvar u umiranju jezika, jer svaki od njih može – uskrsnuti. I za to, naravno, postoji mnogo dobrih primjera.
Iako je, kako kaže, u načna zajednica podijeljena po pitanju kada zaista umire jedan jezik – sa posljednjom ili pretposljednjom osobom koja ga govori – on kaže da je ta pojava za brojne jezike neminivnost. Čak se za pojedine može tačno utvrditi dan kada su nestali.
- Udruženje „Ethnologue“ periodično u svom magazinu predstavlja rezultate istraživanja o ugroženosti jezika. Tako su iznijeli podatak da danas na svijetu postoji oko 50 jezika koje govori samo po jedna osoba. S druge strane, 96 odsto svjetskih jezika govori samo četiri odsto populacije. I obratno. Jezici poput engleskog, kineskog, hindu... čine većinu – ističe Kristal.
Razlike postoje i u načinu na koji se definišu jezici: po nekima, na svijetu ih je 6.000 jezika na svijetu. Po drugim istraživanjima, jezika je čak 7.000.- To je vječita nepoznanica, jer svuda u svijetu, kao na Balkanu, postoji nedefinisanih razlika između dijalekata i jezika. Oni su toliko slični, da je teško napraviti razliku što je zaista jezik, a što dijalekat – pojašnjava ovaj univerzitetski profesor, autor brojnih lingvističkih studija, rječnika i enciklopedija među kojima su „Enciklopedija jezika“ i „Enciklopedija engleskog jezika“ Univerziteta u Kembridžu.
Kako ističe Kristal, pesimistični lingvisti smatraju da će u narednih sto godina nestati oko 80 odsto jezika na svijetu, dok optimisti kažu da će se to destiti sa 30 odsto jezika.
- Ja sam umjeren, kažem – 50 odsto jezika nestaće u narednih 100 godina. To znači da svake dvije sedmice umire po jedan jezik na svijetu. Istina, ne u Evropi, već u Nigeriji, Brazilu, Indiji, Indoneziji... mjestima gdje se najviše jezika inače govori, ali najviše njih tu i umire.
Kristal ističe još jedan aspekt ključan za nestajanje jezika . Naime, samo jedna trećina jezika na svijetu se zapisuje, piše. Oni govorni, koji umru, a nisu napisani, umiru zauvijek, pojašnjava Kristal - kao da ih nije bilo, jer ne ostaje ništa iza njih.
- Živimo u svijetu punog mitoloških katastrofa. Postoje mnoge organizacija koje se bave pravima ugroženih. Tako znamo da je ugroženo nakih pet odsto životinjskih ili dva odsto biljnih vrsta. Ali, niko se ne bavi pravima ugroženih jezika. A u svijetu je ugroženo čak 50 odsto jezika!
Kao ilustraciju navodi Bibliju u kojoj se pominje 70 jezika, od kojih danas postoje samo četiri. Jer, dodaje Kristal, jezici umiru kada umire civilizacija, jedno društvo, a uzroci mogu biti različiti.
- Prvi su prirodne nepogode, kojih je sve više. Drugi razlog je političke prirode, kada se u određenoj situaciji jezici zabranjuju ili izbacuju iz upotrebe, kao što je to bio slučaj u Frankovoj Španiji, a vjerno je opisao Harold Pinter u 20-minutnom komadu „Mountain Language“ (Planinski govor). Treći, i najvažniji razlog, je nestanak jezika kao posljedica globalizacije. A uticaji globalizacije su naročito bremeniti za preživljavanje malih jezika.
Kristal je istakao da je globalizacija ono što, praktično, tjera jezike u smrt.
Brojna publika imala je mnogo pitanja za Kristala, ali se on ogradio na jedan dio, rekavši da ne može komentarisati aktuelno stanje u Crnoj Gori.
Akademik, istraživač, pisac, urednik i dugogodišnji profesor lingvistike na Univerzitetu u Redingu, te počasni profesor lingvistike na Univerzitetu u Bangoru, pokazao je zašto je jedan od najpoznatijih svjetskih lingvista i autoriteta u oblasti jezika. Kristal je napisao i priredio više od 120 naslova, među kojima su još i „Enciklopedijski rječnik moderne lingvistike“, „Engleski kao svjetski jezik“ i „Budućnost jezika“. Potpisnik je brojnih naučnih i stručnih radova iz oblasti transformaciono-generativne gramatike, tekstualne i kliničke lingvistike, semantike, pragmatike, fonetike, fonologije, stilistike, leksikografije, internet lingvistike.
