Sporazumom o zajedničkoj koalicionoj izbornoj listi Demokrata i Građanskog pokreta Ura za učešće na vanrednim parlamentarnim izborima održanim 11. juna, te dvije partije obavezale su se da će, nakon završenih izbora, jedinstveno pregovarati o formiranju buduće vlasti.
No, Demokrate nakon izbora na taj dogovor zaboravile, jer u pregovore koji su uslijedili nijesu ni pokušali da uključe svog koalicionog partnera.
PREGOVARANJE
U članu 7 tog dokumenta piše da su se Demokrate i Ura sporazumom obavezale da će „jedinstveno pregovarati o formiranju vlasti nakon izbora 11. 6. 2023. godine“.
Sporazum koji su potpisali predviđa i da za prvu od funkcija koje pripadnu zajedničkoj izbornoj listi, kandidata određuje Demokratska Crna Gora, a drugu Građanski pokret Ura.
"Ostale funkcije potpisnice sporazuma dogovoriće u skladu sa procentom kandidata na zajedničkoj izbornoj listi uz puno uvažavanje kadrovskih potencijala kandidata ", navedeno je u tekstu sporazuma koji objavljuje Pobjeda. Faksimile sporazuma objavio je i portal Borba blizak koaliciji „Za budućnost Crne Gore“. Ipak, sporazum je ostao mrtvo slovo na papiru budući da njegove odredbe nijesu poštovale Demokrate koje su pregovarale samostalno.
Iako su se sporazumom obavezali da zajednički pregovaraju, zanimljivo da Demokrate zbog straha od mandatara Spajića i ne pomišljaju da pozovu Uru da im da nedostajuće glasove za izbor predsjednuka Skupštine, u ovom slučaju Alekse Bečića.
Izbor šefa parlamenta je preduslov da bi se uopšte zakazala sjednica parlamenta na kojoj će se birati 44. vlada.
PROGRAMSKI CILJEVI
Prema Sporazumu o zajedničkoj koalicionoj izbornoj listi, koji su potpisali lideri Demokrata i Ure Aleksa Bečić i Dritan Abazović, a koji objavljuje Pobjeda, te dvije partije saglasile su se da svoje političko djelovanje posebno usmjere za ostvarivanje programskih ciljeva koji se odnose na djelotvornu borbu protiv mafije, organizovanog kriminala i korupcije, izgradnju slobodnog, demokratskog društva integrisanog u zajednicu evropskih naroda i država, eliminisanje vještački produkovanih podjela u Crnoj Gori, stvaranje uslova za angažovanje svih stvaralačkih potencijala u cilju sveukupnog ravnopravnog razvoja Crne Gore i njene evropske budućnosti, poštovanje univerzalnih ljudskih prava i sloboda, te jednakost svih građana pred zakonom i princip jednakih šansi za sve.
Podsjećanja radi, lider Pokreta „Evropa sad“ Milojko Spajić je, kivan na čelnika Ure Dritana Abazovića zbog namještanja avere „Do Kvon“ u samom finišu izborne kampanje, istu noć kada su proglašeni rezultati izbora, po kojima je taj pokret osvojio najviše mandata u novom sazivu parlamenta, poručio kako za Uru nema mjesta u budućoj izvršnoj vlasti.
Iako se obavezao da će sa Abazovićem „jedinstveno pregovarati o formiranju vlasti“, Bečiću po svemu sudeći nije bio problem da zaobiđe tu obavezu i u pregovore sa Spajićem krene bez svog koalicionog partnera.
U osmom članu Sporazuma piše i kako Demokrate i Ura zadržavaju pravo da u Skupštini djeluju preko posebnih poslaničkih klubova.
O personalnim promjenama u poslaničkom klubu, odnosno poslaničkom sastavu, predviđeno je da odlučuje svaka potpisnica sporazuma za svoje kandidate.
PODJELA
Navodi se i kako će potpisnice sporazuma zajedno odrediti opunomoćene predstavnike u organima za sprovođenje parlamentarnih izbora, vodeći računa da se ta mjesta popune kvalitetnim i pouzdanim pojedincima, te uvažavajući činjenicu da broj predstavnika u organima za sprovođenje izbora bude približno srazmjeran broju poslaničkih kandidata na zajedničkoj koalicionoj izbornoj listi.
Sporazumom je predviđeno i da sve eventualne dugove nastale po osnovu potreba u zajedničkoj izbornoj kampanji preuzmu Demokrate i Ura srazmjerno njihovom pojedinačnom učešću.
Dvije partije su se sporazumom saglasile i da zajedničku koalicionu izbornu listu pred državnim organima, organima lokalne samouprave, ogranima za sprovođenje izbora i nadležnim sudovima u svim radnjama izbornog i postizbornog postupka predviđenih izbornim zakonodavstvom i drugim propisima zastupaju ovlašćeni predstavnici Demokrata.
Demokrate i Ura su se, takođe, obavezale da potpisani sporazum slijede sa međunarodnim uvažavanjem i u duhu kompromisa, a eventualna sporna pitanja u vezi sa njegovom primjenom rješavaju u demokratskom duhu i sporazumno.
