Po prvi put, od početka rata u Ukrajini, okupio se veliki broj lidera iz najuticajnijih i najrazvijenijih zemalja sa svih kontinenata na Međunarodnoj mirovnoj konferenciji o miru o Ukrajini. Usvojili su zajednički dokument koji se odnosi na poštovanje Povelje UN o teritorijalnom integritetu, ali i tri ključne tačke za pregovore: nuklearnu bezbjednost, zarobljenike i bezbjednost hrane.
Ovaj događaj može se tumačiti kao jačanje podrške Ukrajini, ali i pokušaj pritiska na Rusiju da sjedne za pregovarački sto, piše Demostat.
Više od 100 država i međunarodnih organizacija učestvovalo je na Međunarodnoj mirovnoj konferenciji o Ukrajini u švajcarskom gradu Lucernu. Među učesnicima konferencije bilo je 57 šefova država i vlada, fransuski predsjednik Emanuel Makron, njemački kancelar Olaf Šolc, italijanska premijerka Đorđa Meloni, potpredsjednica SAD Kamala Haris, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, Savjet Evrope, Evropski savjet, kao i posmatrači Vaseljenski patrijarh Vartolomej i Ujedinjene nacije. Crnu Goru je predstavljao predsjednik države Jakov Mialtović.
Švajcarska je bila domaćin konferencije u saradnji sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Iako Moskva nije pozvana, cilj konferencije je da otvori put budućem mirovnom procesu uz učešće Rusije.
Nakon drugog dana usvojen je dokument u kome se poziva na poštovanje teritorijalnog integriteta Ukraijne i poštovanje Povelje UN.
“Ponovo potvrđujemo našu posvećenost principima suvereniteta, nezavisnosti i teritorijalnog integriteta svih država, uključujući Ukrajinu, unutar njihovih međunarodno priznatih granica”, navodi se u dokumentu.
Osamdeset zemalja složilo se da bi to trebalo da bude osnova bilo kakvog mirovnog sporazuma za okončanje rata. Saglasili su se da su tri ključne tačke prioritet.
Prva: nuklearna bezbjednost (posebno se odnosi na nuklearnu elektranu Zaporožje);
Druga: bezbjednost hrane koja ne smije biti korišćena kao oružje, napadi na trgovačke brodove u lukama i duž cijele rute, kao i na civilnu lučku infrastrukturu su neprihvatljivi;
Treća: svi ratni zarobljenici moraju biti oslobođeni potpunom razmjenom, sva deportovana i protivpravno raseljena ukrajinska djeca, kao i svi ostali ukrajinski civili koji su protivpravno pritvoreni, moraju biti vraćeni u Ukrajinu.
Među onima koji su potpisali završni dokument su i Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija i Sjeverna Makedonija.
“Uspostavili smo okvir oko kojeg bi trebalo da se vode dalje diskusije”, navela je predsjednica Švajcarske Viola Amherd u završnom obraćanju.
Dodala je i da šefovi vlada “nisu govorili o oružju ili ratu, već o miru."
"Prvi put smo na najvišem nivou govorili o miru u Ukrajini", kazala je ona.
Prema njenim riječima, Švajcarska je spremna da nastavi da igra aktivnu ulogu u ovom procesu dijaloga i da je put ka miru u Ukrajini međunarodno pravo, posebno Povelja Ujedinjenih nacija.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da podrška zapadnih i drugih lidera pokazuje da se vladavina međunarodnog prava može obnoviti.
“Dokazaćemo svima u svijetu da Povelja UN može biti vraćena u punu efikasnost” , kazao je Zelenski.
Izjavio je i da bi prisustvo Rusije na drugom mirovnom samitu o Ukrajini, pokazalo njihovu volju za mirom i njihovu želju da stave tačku na rat.
Dan prije otvaranja konferencije, ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je Kijev da odustane od svojih NATO ambicija i da preda četiri oblasti za koje tvrdi da Moskva na njih polaže pravo.
Kijev ovu izjavu tumači kao Putinovu odlučnost da nastavi sukob.
Nakon više od dvije godine Ukrajina se nalazi u veoma teškoj situaciji kada je u pitanju održavanje svakodnevnog života. Uništen je dio vitalne infrastrukture, poljoprivrednog zemljišta, stambenih zgrada, škola, bolnica. Telekomunikaciona mreža je oštećena, a trećina zemlje je zasuta minama ili neeksplodiranim ubojitim sredstvima.
Potpredsjednica SAD, Kamala Haris, najavila je u Lucernu, pomoć Ukrajini vrijednu vise od 1,5 milijardi dolara za energetski sektor, humanitarnu pomoć i bezbjednost civila u Ukrajini.
“Ta sredstva će dozvoliti popravku energetske infrastrukture oštećene u ratu, povećanje energetske proizvodnje i ohrabrenje investicija u privatni sektor, kao i zaštitu energetske infrastrukture“, rekla je Haris u saopštenju.
Sredstva su namijenjena da odgovore na hitne potrebe izbjeglica, interno raseljenih lica i zajednica pogođenih „brutalnom ruskom agresijom protiv ukrajinskog naroda“, piše u saopštenju.
Iz dobro obavještenih diplomatskih izvora Demostat saznaje da iako Moskva negira značaj konferencije u Lucernu, ipak je reagovala na samit, čak je pominjala i pregovore “pod svojim uslovima”.
“Da je ova konferencija potpuno beznačajna, Moskva ne bi organizovala ozbiljne diplomatke pritiske na određene zemlje da otkažu svoje prisustvo ili da pošalju predstavnike “nižeg” nivoa”, navodi izvor Demostata.
Kada sagledamo potvrdu savezništva koje je dobila Ukrajina i reakcije Rusije, moguće je da je ovo korak ka početku pregovora. Iako nije došlo do direktnog susreta poslate su poruke sa obje strane.
Za Evropu je sastanak bio povod da pokaže konsolidovanu poziciju i izrazi podršku Ukrajini kao državi koju smatra dijelom evropske porodice. Pored centralne teme poštovanja teritorijalnog integriteta u okviru Povelje UN, bila je i tema obnove Ukrajine.
