Bugarska vlada je krajem juna objavila da će protjerati 70 ruskih diplomata iz Sofije zbog sumnje da su radili protiv interesa Bugarske.
Ambasadorka Rusije Eleonora Mitrofanova tada je upozorila da će, ukoliko do protjerivanja dođe, Rusija zatvoriti ambasadu u Sofiji, ali su bugarske vlasti ignorisale ultimatum, pa su 3. jula protjerane diplomate i njihove porodice su iz Sofije avionima prebačene u Moskvu.
Odluku o protjerivanju ruskih diplomata objavio je odlazeći premijer Kiril Petkov, koji je zauzeo neobično čvrst stav prema Rusiji nakon što je ta zemlja napala Ukrajinu, imajući u vidu da Sofija i Moskva imaju tradicionalne kulturne i istorijske veze.
Petkov, koji je izgubio glasanje o nepovjerenju 22. juna, tvrdi da je Moskva koristila taktike „hibridnog rata“ kako bi srušila njegovu vladu.
Kriza koja je u toku sigurno će promijeniti odnose Rusije i Bugarske, koji su od uspostavljanja diplomatskih veza bili turbulentni.
Invazija Rusije na Ukrajinu okrenula je protiv Kremlja značajan dio bugarskog javnog mnjenja, osim nemale grupe Putinovih tvrdokornih obožavalaca, a Bugarska je država članica EU koja je gajila najviše simpatija prema Rusiji, navodi Demostat.
Prije rata Putin imao podršku 55 odsto Bugara, sad svega 25 odsto
Prije rata u Ukrajini, Putin je u Bugarskoj uživao podršku više od 55 odsto ispitanika, a sada je ona opala na oko 25 odsto, pokazala je anketa agencije Alpha Research.
Zbog rata su se promijenili i stavovi Bugara prema Zapadu, pa danas 63 odsto Bugara smatra da je za njihovu zemlju bolje da bude u savezu sa EU ili NATO nego u savezu sa Rusijom.
Prema studiji istraživačkog centra Globsec, procenat Bugara koji Rusiju vide kao strateškog partnera smanjio se sa 45 procenata u 2021. na 30 u martu ove godine.
Rat u Ukrajini je ubrzao i napore bugarske vlade da udalji zemlju od ruskog uticaja, pa je odlazeći premijer Petkov u februaru smenio ministra odbrane jer je agresiju u Ukrajini nazivao „specijalna operacija“, a ne rat.
Sofija je odbila da plaća gas rubljama, nakon čega je Gasprom prekinuo dotok, ali je Bugarska ubrzala završetak radova na novom gasovodu sa Grčkom, kojim će prirodni gas iz Azerbejdžana ići ka Bugarskoj, kako bi se okončao monopol Rusije na gas.
Bugarska je bila jedna od zemalja u okruženju Srbije koja je zatvorila vazdušni prostor za let ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova, koji je zbog toga otkazao planiranu posjetu Beogradu.
Nakon što je izglasano nepovjerenje kabinetu Kirila Petkova, u Bugarskoj treba da bude formirana nova vlada, najvjerovatnije poslije novih izbora na jesen.
Ta vlada u teoriji može zauzeti drugačiji, mekši stav prema Rusijia, ali su i ruski analitičari saglasni da Moskva ne može da povrati uticaj koji je imala, bez obzira na sastav nove vlade.
Čak i ako Petkov i druge reformske snage izgube izbore, što će biti najvjerovatniji ishod unutrašnje političke krize, premijersko mjesto će otići partiji GERB Bojka Borisova koji nije reformator, ali ni prijatelj Moskve.
