Godinu Crna Gora nije uradila ništa u pregovorima sa EU i sasvim očekivano gubi vodeću poziciju u pristupnom procesu, iako su njene prednosti pred drugima u procesu još uvijek vrlo snažne – kaže u izjavi za Pobjedu hrvatski analitičar Davor Đenero komentarišući odluku komesara za susjedstvo Olivera Varheljija da ukine Direktorat za Crnu Goru.
Ovu informaciju je u subotu saopštila bivša ministarka evropske integracije Gordana Đurović objašnjavajući da se odnos Evropske unije prema Crnoj Gori mijenja. Za Đenera ova odluka Varheljija nije iznenađenje.
Nema iznenađenja
“Iako nije sam znao podatak o kojem govori bivša, vrlo kompetentna, crnogorska ministrica za evropske integracije, on nije nikakvo iznenađenje. Gospođa Đurović je u pravu kad upozorava da ukidanje Direktorata za Crnu Goru predstavlja štetu za evropsku integraciju Srbije. Tri su razloga koja su omogućila ovaj za Crnu Goru nepovoljan scenario. Kao prvo, evropski komesar Oliver Varhelji sprovodi agendu mađarskog premijera Viktora Orbana, prema kojoj je Crna Gora u pristupnom procesu od drugorazrednog značaja u odnosu na Srbiju, koju mađarski premijer smatra saveznicom i državom od strateškog značenja, prije svega zato što politički spada u kontekst „liberalnih demokratija“, a osim toga zato što je vezana za geopolitičke interese Mađarske. Drugi razlog zbog kojeg je to bilo moguće, činjenica je da je proces proširenja na margini interesa Evropske komisije koju vodi Ursula fon der Lajen, a treći, ali ne najmanje važan (upravo suprotno), činjenica je da godinu otkad je formirana Vlada Zdravka Krivokapića, iz Crne Gore prema Evropskoj komisiji i zemljama članicama ne dolaze impulsi o tome da je Crna Gora posvećena pristupnim reformama, evropeizmu, atlantizmu i integracijskom procesu”, poručuje Đenero.
Ističe da kad gospođa Đurović govori o šteti koja je nastala ukidanjem Direktorata za Crnu Goru, ona vrlo dobro zna koliko je rada bilo potrebno uložiti da se ta institucija formira.
“Za takvo što su potrebne i uspješne reforme i sprovođenje pretpristupnih preuzetih obaveza, ali i gradnja savezništva, kako u evropskoj administraciji, tako još više među zemljama članicama. Godinu Crna Gora ne gradi ta savezništva i sasvim očekivano gubi vodeću poziciju u pristupnom procesu, iako su njene prednosti pred drugima u procesu još uvijek vrlo snažne. Problem u ovakvoj situaciji je činjenica da je nešto lakše ukinuti nego ponovno uvesti, a da je jednom izgubljenu lidersku poziciju jako teško vratiti. To znači da kad Crna Gora nakon prijevremenih izbora dobije vladu s demokratskim legitimitetom, posvećenu evropskoj integraciji, ona neće kretati s pozicija koje je ostavila prethodna takva administracija, nego iz „ozbiljnog minusa“, stvorenog u godini dana, kojeg neće biti tako lako nadoknaditi, kao što ga je bilo lako stvoriti”, zaključuje hrvatski analitičar.
Đurović je, gostujući na Gradskoj TV, posebno govorila o stavu komesara za proširenje Olivera Varheljija i podsjetila na njegov odgovor u Evropskom parlamentu o tome kako do 2024. godine i kraja svog mandata vidi Zapadni Balkan.
“On je rekao da vidi da će Sjeverna Makedonija i Albanija pregovarati, da će Kosovo dobiti viznu liberalizaciju, da će se situacija u BiH konsolidovati i da će jedna zemlja biti vrlo blizu da uđe, a to će biti Srbija. Vidite, ja kao građanin Crne Gore sam se osjećala potpuno potcijenjeno i zaboravljeno, jer se on uopšte nije izjasnio o nama. On nas nije uopšte prepoznao u toj priči o percepciji Balkana”, kazala je Đurović u emisiji ,,Hej Sloveni“.
Autsajder
Đurović navodi još jedan detalj koji odslikava odnos Varheljija prema Crnoj Gori.
“Prije par sedmica on je Direktorat za Crnu Goru, koji je bio prvi po sistematizaciji za Zapadni Balkan, ukinuo. Sad je to regionalni, i taj naš šef koji je bio za Crnu Goru vodi neke regionalne strategije, a mi smo pripojeni ponovo Srbiji i sad smo opet zajedno. Šef je, naravno, koleginica koja je vodila Srbiju od 2015. godine i koja duboko poznaje situaciju u Srbiji. I cijeli taj tim je tim za Srbiju, a Crna Gora je upala tu kao neki autsajder. Tako da je to neki glas koji mi govori da smo mi na njegovoj listi prioriteta u tom proširenju zemlja drugog reda”, ocijenila je Đurović.
To se vidjelo i u posljednjem izvještaju EK, koji je pozitivan za Srbiju i nakon kojeg su toj zemlji najavljena dva nova pregovaračka klastera.
Crna Gora, sa druge strane, stagnira u tom procesu.
“Crna Gora ima dvije političke konferencije u zadnjih 12 mjeseci i ima jedno veliko breme poglavlja vladavine prava i dok se toga ne riješimo nama je poruka jasna – da nema napretka u pregovorima. Ali, hoću da kažem da bi glas Crne Gore mogao da bude malo jači, znate. Ne za prečice, nego za malo ravnopravniji status. Od nekog epiteta da smo lider, svjetionik ili već ne znam koje smo godinama nosili titule, sad to više niko ne pominje”, kazala je Đurović.
