Hrvatski analitičar Davor Đenero u razgovoru za Portal Analitika ocjenjuje da bi za Crnu Goru bilo pametno da ne šalje delegaciju na komemoraciju jasenovačkim žrtvama, jer bi, kako navodi, ta delegacija na čelu s Andrijom Mandićem bila vraćena s hrvatske granice.
Naglašava i da je glupo voditi politiku provokacija i podmetanja prema susjednoj zemlji koja je članica EU. Đenero ukazuje i da je očito da kontrolor politički procesa u Crnoj Gori, Andrija Mandić, kao ni njegov gospodar Vučić, ne želi napredak Crne Gore prema članstvu.
Varheljijeve izjave ne odražavaju stavove evropskih institucija
Analitika: Čini li Vam se da pohvale briselske administracije na račun crnogorskih vlasti ukazuju na zapadno zanemarivanje unutrašnjih prilika u Crnoj Gori? Kako je Andrija Mandić, koji je dobio čak i čestitku od Olivera Varheljija od neprihvatljivog partnera postao jedan od stožera evropskog puta i zapadnih saveznika?
ĐENERO: Jasno mi je da crnogorski suverenisti, koji su iskreni zagovornici evropskih vrijednosti reformi svoje države, koje bi osigurale ostvarivanje zajedničke evropske pravne tekovine i u Crnoj Gori, teško podnose retoriku nekih od aktera koji formalno nastupaju u ime Evropske unije.
Ipak valja biti svjestan da Varhelji i sam zna da ono što on govori nije stav niti Evropske komisije, niti Savjeta Evrope, a da je bio izabran za komesara za proširenje samo zato što se prije pet godina razmatralo je li to komesarsko mjesto uopšte potrebno, pa je dobio najmanje uticajnu poziciju u Evropskoj komisiji.
7
Ipak njegovi postupci, kao i postupci, na primjer ambasadorke Pope, nekadašnje rumunske ambasadorke u Beogradu, koja je pristala da se slika uz trobojku u Mandićevom kabinetu, zvuče kao stavovi evropskih institucija.
Evropski pristup kandidatima za članstvo je vrlo šematski, to se najbolje vidjelo na primjeru Turske, gdje je Unija insistirala na razgradnji uloge vojske u društvu, a u turskom društvu je vojska bila faktor modernizacije društva i nosilac sekularizma, pa je na neki način Unija doprinijela stvaranju današnje autoritarne strukture vlasti oko predsjednika Erdogana.
Istu stvar je uradila u Crnoj Gori, gdje je insistirala na tome da je za suzbijanje korupcije nužan drugi prenos vlasti, pa je ozbiljno naštetila DPS-ovoj administraciji, koja je sprovodila ozbiljne evropske politike. Niti smjenom vlasti nakon 30. avgusta 2020, niti onom na kojoj je uspostavljena sadašnja administracija, u Crnoj Gori nije ograničena korupcija, ali su u vlast ugrađeni protivnici evropeizacije i povjerenici totalitarnog režima Vladimira Putina.
Mandiću važno da pokaže Spajiću i Milatoviću da on kontroliše vlast
Analitika: Da li je značaj pozitivnog IBAR-a suštinski obesmišljen usvajanjem rezolucije o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen?
ĐENERO: Poruka usvajanja rezolucije o Jasenovcu, na godišnjicu atentata u Sarajevu na nadvojvodu Franja Ferdinanda, koji je bio simbol nade u afirmaciju austroslavizma ili trijalizma unutar K&K monarhije, sasvim je jasno poslata cijelom „srpskom svijetu”, kako ne trebaju gajiti nadu u evropeizaciju i demokratske strukture.
Mandić se unutar te strukture pozicionirao na Apisovu poziciju, a njegova sklonost ka antidemokratskim konspiracijama poznata je makar od 2016. i pokušaja državnog udara protiv pristupanja Crne Gore NATO savezu.
Naravno da Crna Gora koja je uklopljena u srpski svet, koja je njegova „Sparta”, nema šta da traži u pretpristupnom procesu, a pogotovo ne treba gajiti iluziju da može biti ono što je bila s DPS-ovim administracijama - lider procesa pridruživanja Zapadnog Balkana Uniji.
Mandiću i Kneževiću koji su mnogo patili 8. juna u vrijeme Svesrpskog sabora, jer nijesu bili tretirani niti kao ravnopravni Miloradu Dodiku, ta je poruka veoma važna. Jednako važno je i poniziti crnogorske suvereniste i zagovornike evropske integracije, upravo na taj simbolični Vidovdan, koji je bio koban za Crnu Goru i 1918, a i 1989.
I konačno, Mandiću je važno pokazati Spajiću, a i Milatoviću da je on kontrolor vlasti u Crnoj Gori, da se njemu moraju pokoravati i da moraju biti spremni da ispune sve njegove hirove, koji će doći na naplatu u procesu rekonstrukcije Vlade, želi li da i dalje spolja izgleda kao da je Spajić nosilac izvršne vlasti, a Milatović predstavnik suvereniteta Crne Gore.
Crnogorska delegacija bila bi vraćena s hrvatske granice
Analitika: Rezolucija o Jasenovcu svojevrsna je reakcija na usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a. Da li je posrijedi politička instrumentalizacija jasenovačkih žrtava, imajući u vidu da se njenim usvajanjem najviše diče najglasniji negatori srebreničkog genocida koji otvoreno slave zločinačku četničku ideologiju?
ĐENERO: Jedino što bi sljedbenici četničkog vojvode Mandića mogli imati s Jasenovcem je činjenica da je tamo 1945. ubijen četnički vojvoda Pavle Đurišić. Možda je to dio njihove strategije rezolucija o „stradalništvu” kvislinga, poput onog kod Zidanog Mosta?
Važno je da su u raspravi o rezoluciji crnogorski suverenisti jasno rekli ko je u Crnoj Gori sljedbenik koje „istorijske tradicije”.
Rezolucija o Jasenovcu je jednostavno glupa, jer Hrvatska otkad to može, od aprila 1996, u Jasenovcu komemoracijama obilježava godišnjicu proboja logoraša iz ovog logora, a na toj komemoraciji, osim predstavnika jevrejske, srpske i romske manjine, te predstavnika antifašističkih organizacija, učestvuju i predstavnici državnog vrha, a od 2000. tamo je svake godine i predsjednik Republike, pri čemu su bivši predsjednici Mesić i Josipović dolazili u aprilu u Jasenovac i prije nego što su bili predsjednici i nakon što su prestali obavljati funkciju.
Valja znati da u vrijeme kad je Jasenovac bio pod velikosrpskom Miloševićevom okupacijom, nikakvog obilježavanja ovog datuma nije bilo.
Za Crnu Goru bi bilo pametno da ne pokuša sprovesti odredbu iz rezolucije i poslati delegaciju na komemoraciju progona iz Jasenovca, ako bi u njoj bili Mandić i sljedbenici njegove velikosrpske politike. Takvi bi s hrvatske granice bili vraćeni, kao što je bio vraćen i Aleksandar Vučić, kad je pokušao svoj performans iz Potočara ponoviti i u Jasenovcu.
Vučićeva čestitka smjestiće Mandića u drugi red satrapa
Analitika: Koji su stvarni ciljevi usvajanja rezolucije o Jasenovcu i da li ste saglasni sa ocjenama da je njen direktni ili indirektni naručilac Vučić?
ĐENERO: Teško je znati je li Mandić djelovao prema Vučićevom nalogu ili ex privata diligentia (iz sopstvene marljivosti).
Momačko podbadanje Mandića od strane Vučića, neposredno pred akciju u Skupštini Crne Gore bilo je groteskno, a Mandić samo misli da je time ojačao svoj položaj u srpskom svetu. Čestitka Vučića, koja će vjerovatno doći, samo će ga smjestiti u drugi red podložnika satrapa, doduše ojačaće njegovu i Kneževićevu poziciju u unutrašnjem krugu oko Vučića, pogotovo u odnosu na i inače drugoligaše Spajića i Milatovića.
Glupo je voditi politiku provociranja države koja je članica EU
Analitika: Iz hrvatskog MVP saopšteno je kako su očekivali da će Crna Gora ozbiljno shvatiti hrvatska upozorenja. Ipak, mislite li da je rasprava o rezoluciji samo manevarski odložena za kraj juna kako bi se izbjegla potencijalna blokada IBAR-a, te da je vidovdansko usvajanje unaprijed projektovan i sasvim očekivan potez?
ĐENERO: Niko iz crnogorskog državnog vrha više ne može posegnuti za telefonom i nazvati nekoga u Vladi Republike Hrvatske, a kad ste u pristupnom procesu veoma je važno da u susjednoj državi, članici Unije, imate otvorena vrata.
Sasvim je nevažno je li Spajić učestvovao u Mandićevoj konspiraciji ili je i sam morao od nje bježati, ali vrata su definitivno zatvorena. Već prije su se vrata zalupila pred nosom ministra Krapovića, sad je samo situacija takva da su svi u Vladi Crne Gore u jednakoj poziciji kao i Krapović, koji je prvi počeo s provokacijama prema susjednoj državi.
Glupo je voditi takvu politiku podmetanja i provociranja prema državi koja je članica društva u koje navodno crnogorske vlasti žele uvesti svoju zemlju, a posebno je glupo raditi tako nešto u vrijeme kad hrvatski premijer objektivno unutar Savjeta Evrope ima veću težinu od pukog jednog glasa, kad je objektivno znatno uticajniji u Savjetu Evrope nego što bi trebao biti na osnovu bruto društvenog proizvoda, površine, broja stanovnika ili geopolitičkog značaja Hrvatske.
Šta mislite kako će novi tim Kaje Kalas gledati na Crnu Goru
Analitika: Kakav odgovor Hrvatske je naizvjesniji? Jedna od mogućih posljedica usvajanja rezolucije o Jasenovcu svakako je i zaoštravanje odnosa kad je riječ o brojnim otvorenim pitanjima koja bi trebalo rješavati dijalogom. Smatrate li da bi to moglo usporiti ili zaustaviti integracioni proces Crne Gore, naročito zbog činjenice da je jedno od ključnih načela EU rješavanje nerazjašnjenih pitanja?
ĐENERO: Očito je da kontrolor procesa u Crnoj Gori, Andrija Mandić, kao ni njegov gospodar Vučić, ne želi napredak Crne Gore prema članstvu. Ne vjerujem da će Hrvatska sada tražiti zaustavljanje pristupnih pregovora Crne Gore, jer bi to bilo protivno obećanju koje je dala kad je pristupila Uniji - da neće zbog bilateralnih pitanja zaustavljati napredak susjednih država prema članstvu.
Ali sada će se u hrvatskoj diplomatiji pažljivo analizirati svaki dokument vezan za Crnu Goru i insistiraće se na sitnicama, a Hrvatska ima dovoljno snage da ne zaustavlja sama crnogorski pristupni proces, nego da to učini uz pomoć prijateljskih država.
Šta mislite kako će novi tim Kaje Kalas, sjajne liberalne estonske buduće povjerenice za vanjsku politiku, gledati na Crnu Goru u kontekstu činjenice da je stvarni kontrolor vlasti u Crnoj Gori sudionik u ruskoj zavjeri protiv članstva Crne Gore u NATO savezu, koji je zbog svog zavjereništva još uvijek „sub iudice”?
Spajiću i Milatoviću ostaje da se skuvaju poput žabe, za drugo je kasno
Analitika: Usvajanje rezolucije o Jasenovcu kritikovao je čak i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, što se može posmatrati i kao novi vid trajuće javne konfrontacije na relaciji nekadašnjih partijskih saboraca. S druge strane, poslanici PES-a tokom skupštinske rasprave bili su prilično ćutljivi, a premijer Spajić je zbog službenog puta naprasno otkazao dolazak na premijerski sat. Šta nam ovakvi potezi govore o politici aktuelnog premijera i njegove partije i da li je skrivanje iza Mandića i Kneževića zarad opstanka na vlasti odraz političkog kukavičluka?
ĐENERO:Jadna je pozicija i Milatovića, a pogotovo Spajića. Na nju su pristali kad su ušli u igru kao Vučićevi klijenti. Vjerovatno su siromasi povjerovali u tepanje kako su i jedan i drugi najvažniji partneri autoritarnog režima gospodara Vučića.
Sad se bolno suočavaju sa prizemljenjem, na sopstvenoj koži uče kako je biti sluga Mandiću, Kneževiću i DF-u, a ovo su tek prve lekcije. Prave tek slijede. Kad nakon ove lekcije nijesu „iskočili iz vode koja se zagrijava”, ostaje im tek sudbina da se skuvaju poput legendarne žabe. Za sve drugo im je kasno. A Mandićevi sljedbenici dolaze da naplate svoj plijen.
Zakonom o dvojnom državljanstvu crnogorski lukobran bio bi srušen
Analitika: Očekujete li da će premijer nastaviti da ispunjava zahtjeve koalicionih partnera, najprije kroz skoru rekonstrukciju Vlade, te izmjenama Zakona o državljanstvu koji je i sam najavio? Bez obzira na Spajićeve dalje poteze, da li je politički krah PES-a neizbježan?
ĐENERO: Očito je da su se Spajić i Milatović predali, da funkcioniišuu kao drugorazredni kvislinzi Vučićevog režima, baš kao što je to pristao raditi njihov učitelj Zdravko Krivokapić, a na kraju je žalosno završio kao posve marginalan akter na političkoj sceni.
PES više ne postoji, a uvijek je bio samo „proizvedena” prividna politička opcija. Žrtve nijesu niti Milatović, niti Spajić, niti ljudi koji su s njima formirali tu političku opciju, nego glasači koji su povjerovali u njihove obmane i na vlast doveli Mandića, Kneževića i družinu, koja sad razara Crnu Goru.
Čini mi se da je veoma važno za suverenitet Crne Gore, za razvoj crnogorske nacije, da se Mandić i Knežević, kao drugorazredni Vučićevi kvislinzi eliminišu iz političkog sistema, jer će inače većinom uspostavljenom jednako kao rezolucija o Jasenovcu, biti usvojeni i ključni zakoni, prije svega onaj o državljanstvu, a onda je crnogorski lukobran pred olujama iz srpskog sveta definitivno srušen.
Mislim da bi to opozicija i građansko društvo u Crnoj Gori morali pokušati spriječiti, pokretanjem ozbiljne socijalne dinamike, kakvu u Crnoj Gori do sada nijesmo vidjeli. Jer, riječ je o zaštiti državnosti, zaštiti crnogorske nacije.
