On je izjavio da, uz uvažavanje konstruktivnih amandmana koje su najavili poslanički klubovi, očekuje podršku takvom reformskom zakonu.
Ministar Sekulović je kazao da nova zakonska rješenja i izmještanje UP iz sistema javne uprave i davanje posebnog statusa u okviru MUP-a utvrđuje jasne linije odgovornosti i vodi profesionalizaciji policije.
Najavio je da će u novim rješenjima MUP biti podrška, a nikako prepreka, već će se starati da obezbijedi logistiku za kvalitetan policijski rad i stvaranje zakonodavnog okvira za unapređenje policijske djelatnosti.
Naglasio je da nove norme zakonski definišu sve bitne aspekte, od izbora rukovodilaca, kontrole rada kao i transparentniju organizaciju službe.
- Neće biti čestih reorganizacija. Ako se i budu radile, definisaće se kroz zakon, a ne internim aktima i tako će biti suzbijen prostor za prilagođavanje policije političkim potrebama – kazao je Sekulović.
Istakao je da predviđena zakonska rješenja preciziraju jasne kriterijume za napredovanje, karijerni sistem, po principu zasluga, procedure, uz puno poštovanje sugestija eksperata EK.
Prema njegovim riječima, kontrola rada će biti pojačana, a predviđeno je formiranje i posebne antikorupcijske jedinice čiji je cilj da eliminiše uticaj kojem zbog specifičnosti posla mogu da budu izloženi policijski službenici.
USLOVI
Načelno je tokom rasprave iz svih poslaničkih klubova najavljeno da će zakon dobiti podršku, uz rezervu Demokratskog fronta čija će podrška zavisiti od uvažavanja njihovih amandmana koji se odnose na kontrolnu funkciju parlamenta, odnosno ugradnju odredbe prema kojoj budući direktor policije, kojeg predloži ministar, mora, da bi bio izabran, dobiti zeleno svjetlo na Odboru za bezbjednost i odbranu kao i Skupštine.
Dodatno, prema riječima poslanika Predraga Bulatovića, DF je zatražio da se prilikom polugodišnjih izvještaja o radu Uprave policije, propiše da negativan izvještaj odbora, odnosno parlamenta, povlači odgovornost, odnosno smjenu direktora.
Poslanik Branko Radulović naglasio je da će podrška PZP-a zakonu zavisiti od spremnosti da se napravi diskontinuitet, odnosno demontaža prethodnog sistema.
Ne zalaže se, kako je kazao, za rumunski scenario već za demokratsku demontažu totalitarnog sistema, neku vrstu demokratskog „blickriga“.
Demokrata Dragan Krapović nije se složio sa zahtjevima DF-a ističući da postoji dovoljna mogućnost da se kroz interpelaciju o radu MUP-a izjasne o ministru kao odgovornom za rad Uprave policije.
Ministar Sekulović je precizirao da bi insistiranje na obaveznosti pozitivnog mišljenja Odbora i parlamenta prilikom izbora direktora policije moglo da predstavlja zadiranje parlamentarne u ingerencije zakonodavne vlasti.
Miloš Konatar iz koalicije ,,Crno na bijelo“ smatra da je prednost ovih zakonskih rješenja što će reforme donijeti veću efikasnost i transparentnost u funkcionisanju sistema i dio su sveobuhvatne reforme na čelu sa izmjenom tužilačkih zakona.
Dragan Ivanović iz Socijalističke narodne partije ocijenio je da je set pitanja mogao da bude definisan podzakonskim aktima, ali je razumio da se željela potencirati transparentnost rješenja. On je istakao da je potrebno definisati beneficirani radni staž za službenike policije.
Ervin Ibrahimović iz Bošnjačke stranke ocijenio je da je riječ o sistemskom zakonu koji definiše odnos bezbjednosti i ljudskih prava i da je u tom kontekstu jako bitan odnos naroda manjine i njihov doživljaj rješenja.
- Od obnove nezavisnosti rad policije ide uzlaznom putanjom, ali kao da ne možemo snažnije da napravimo iskorak, nema dovoljno pripadnika naroda manjine, posebno na rukovodećim mjestima. Utisak je da se ne vjeruje pripadnicima manje brojnog naroda, to nije dobro – kazao je Ibrahimović.
Politička omča
Šef poslaničkog kluba Socijaldemokratske partije Raško Konjević kazao je da mu je drago što 80 odsto predviđenih zakonskih izmjena polaze od teksta koji je bio pripremljen dok je on bio ministar 2016. godine.
- Žao mi je što je taj nacrt bio u ladici Mevludina Nuhodžića – kazao je Konjević. Dodao je da je na ministru da zakonski definiše poziciju policije, da li će ona biti u MUP-u ili van njega.
-Vi ste ovim rješenjem odlučili da preuzimate odgovornost. Ovlašćenje koje dobijate biće vam u političkom smislu omča oko vrata. Jer za primjenu ovog zakona potrebna je jaka vlada, koja uživa podršku parlamentarne većine. Ovakvim zakonom, vi ste odgovorni za rad policije po svakoj liniji rada – kazao je Konjević.
On je naglasio da će uzalud biti donijet reformski zakon bez poboljšanja materijalnog statusa službenika policije, bez modernizacije i nabavke opreme po svim linijama rada.
– Zahtjev da policija ima bolje rezultate, a dvije trećine njih radi sa platom do 400 eura, nije moguć. Bolje da je Vlada prepoznala tu činjenicu, a mi dali amandman da se povećaju plate – kazao je Konjević podsjećajući da policija zbog činjenice da smo u šestom mjesecu privremenog finansiranja nema elementarne uslove za rad.
Omalovažavanje policije kroz spinove o istorijskim akcijama hapšenja
Poslanik Demokratskog fronta Milo Božović kazao je da je veoma problematično predstavljati kao nezapamćene rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala neke nedavne akcije hapšenja.
-Ako dobijete konkretne podatke od partnerske službe i postupite po tome ishitreno, ne obezbijedivši materijalne dokaze, pa ih sudije puste, a sada su neki van domašaja, ne može se to predstaviti kao istorijsko hapšenje – kazao je Božović komentarišući ocjene o hapšenju Slobodana Kašćelana.
Šef poslaničkog kluba SDP Raško Konjević zamolio je ministra Sekulovića, odnosno sektor policije da prestane da priča o hapšenju Kašćelana iz kavačkog klana kao najvećem podvigu policije.
- Nemojte kroz izjave koje bi mogle da liče na politički spin da naš potpredsjednik Vlade misli da čuda čini u tom segmentu, da omalovažavate rezultate iz prethodnog perioda. Nemojte policiju da pretvarate u portparola potpredsjednika Vlade. Ako otvorite knjigu koja bi trebalo da stoji u kabinetu, vidjećete poziciju ljudi uhapšenih. Omalovažavate tu istu policiju koja je prethodnih 6-7 godina uhapsila i Kalića i učestvovala u hapšenju Šarića – rekao je Konjević.
Jedan princip za direktore škola, drugi za čelnike policije
Konjević je ukazao na činjenicu da je članom 209 Zakona o unutrašnjim poslovima predlagač sistemski postupio, jer mu odgovaraju kadrovska rješenja.
- Ovaj zakon čuva sistem, ali se Vlada ponaša neprincipijelno, od situacije do situacije. Dan ranije je ovdje većina podržala zakone kojima se hiljade ljudi ostavlja bez posla po sili zakona. Valjda isti princip treba da važi i u unutrašnjim poslovima, obrazovanju i zdravstvu – kazao je Konjević.
Poziciju Vlade je kasnije tokom izlaganja branio poslanik Demokrata Momo Koprivica, koji je kazao da se rješenje o Zakonu o opštem obrazovanju, kojim se predviđa smjena, odnosno izbor novih direktora u roku od 30 dana, naslanja na rješenja iz 2010. i 2015, s tom razlikom što je u tim aktima bio ostavljen period od šest mjeseci.
On je to nazvao moralno-politički problematično jer se kritičari pozivaju na princip da novoj većini ne može biti nešto što je moglo biti ranijoj vlasti.
