Oko Skakavice, vodopad Grlja, Alipašini izvori, Volušnica, dolina Ropojane, Hridsko jezero - samo su neki od opčinjavajućih bisera prirode koji krase Nacionalni park Prokletije, a koji iznova i iznova (uvjerili smo se) nijednog posjetioca, ni domaćeg ni stranog, ne ostavljaju ravnodušnim.
Prokletije važe za jednu od najmanje istraženih, ali i prilično misterioznih planina u Crnoj Gori,čije vrhove, kažu, mogu osvojiti samo najhrabriji.
Ipak, interesovanje za „balkanske Alpe“, kako zbog sličnosti reljefa zovu ovaj planinski masiv, raste iz godine u godinu. To nam potvrđuje i direktor Nacionalnog parka Prokletije Marinko Barjkatorović.
„Ako trend rasta nastavi, ubrzo bismo se mogli suočiti sa izazovom kako da sačuvamo prirodu. Nadam da će u budućnosti za ovaj dio ostati interesovanje zaljubljenika u prirodu“, napominje Barjaktarović.
Podsjeća da je osnovna uloga nacionalnih parkova očuvanje prirode, a da turizam tek u pozadini dođe kao svojevrsni izazov.
„Ovdje ljudska noga nije uspjela da dođe, trudićemo se da ovakve krajeve ostavimo baš ovakvim kavi su. Kod nas dolaze zaljubljenici u prirodu, planinari i ljudi kojima je potreban određeni izazov. Imamo adrenalinske ture, koje prolaze kroz izazovne vrhove u Dolini Grebaja. Prioritet je da se i dalje bavimo tim, a ne masovnim turizmom”, poručuje nam Barjaktarović.
Tri najveća crnogorska vrha
NP Prokletije kriju i dva rezervata prirode, koja uživaju najviši stepen zaštite.
“To su Hridsko jezero, koje je smješteno u plavskom dijelu i Volušnica koja je u gusinjskom dijelu”, kaže savjetnik za odnose sa javnošću u NP Prokletije Boban Redžepagić.
Kako ističe, najveća vrijednost Prokletija je to što su na njoj smještana tri najveća vrha u Crnoj Gori, podsjeća, nalaze se i tri najveća crnogorska vrha - Zla Kolata 2.534, Dobra Kolata 2.528 i Maja Rosit 2.525.
Na ovim prostorima, dodaje, nalaze se i vrijedni arheološki lokaliteti.
“Vrijedno je pomenuti pećinu na Vezirovoj bradi. Tu se nalaze pećinski crteži, za koje se smatra da su iz VIII vijeka prije nove ere. Na crtežima dominira naturalistički prikaz lovca. Tu su i petroglifi na Kamenom bloku na Volušnici, iz perioda neolita. Radi se o prikazu scene lova, gdje dominira scena majke sa djecom, u narodu je nazvana “Magna mater” ili “Velika majka”, to je prikaz matijahata”, podsjeća Redžepagić.
Centar alpinizma
Iako je većina planinskih staza na Prokletijama markirana, pravi je izazov krenuti u pohode na vrhove ove fascinantne planine. Na planini Volušnici, koja se uzdiže iznad Doline Grebaje, nalazi se, ističe Reković, najposjećenija staza u Crnoj Gori.
„Svakog dana možemo sresti na desetine planinara. Razlog je što se sa vrha Maja e Cam, i sa vrhova Popadije i Talijanke pruža nezaboravan pogled na Karanfile i ostale vrhove grebajskog zastana“, istakao je Reković.
Dolina Grebaje
Dolina Grebaje, kako kaže planinarski vodič iz Plava, član planinarskog društva „Prokletije“, Mahmet Reković, važi za centar alpinizma u Crnoj Gori, ali i šire, u čitavom regionu.
„Dolina Grebaje, je još za vrijeme Titove Jugoslavije, važila je za najljepšu dolinu u SFRJ, uz Logarsku dolinu u Sloveniji. Sa svojim vrhovima, sa jedne strane Bradom i Karanfilima, sa druge strane Volušnicom, Trojanom i Karaulom, nudi za svakoga nešto, od izletnika, planinara, visokogoraca i alpinista, za svakog po nešto”, ističe Reković.
Vodopad Grlja
Dodaje još jednu zanimljivu činjenicu vezanu za ovaj kraj. Kaže da je u njedrima Karanfila smješten najniži stalni sniježnik na Balkanu, koji se nalazi na 1.620 metara.
“Radi se o snijegu koji se nikada ne topi. Iznad njega uzdiže se stijena Koplje, koja važni za najtežu alpinističku stijenu na Balkanu, visine je 650 do 700 metara i ocjene šest plus“, objašnjava Reković.
Sunčani časovnik skriven od posjetilaca
Na planini Volušnici prošle godine pronađen je i sunčani časovnik, ali informacija je javnosti postala dostupna tek ove godine. To je otkriće crnogorskog arheologa Miloša Petričevića.
„On se, prema analogiji, može datovati oko 1.500 godine prije nove ere. I svega je nekoliko primjeraka sunčanih časovnika sačuvano u svijetu. Proglašen je kulturnim dobrom, tako da će ubrzo biti preduzete sve mjere da bude trajno zaštićen“, kaže Redžepagić.
Dodaje da do sunčanog časovnika još uvijek nije postavljena nikakva markacija. Kada se obezbijede uslovi da bude adekvatno zaštićen, kako kaže, njegova lokacija biće poznata široj javnosti.
Oko Skakavice i vodopad Grlja
Na samo desetak minuta vožnje od Gusinja, a potom i nekoliko minuta šetnje vijugavom šumskom stazom, stiže se do Oka Skakvice.
Skriveno u hladovini bukove šume, ovo zeleno “oko” privlači brojne posjetioce. Iako, nije u zoni Nacionalnog parka, radi se o dragulju čiju divlju ljepotu vrijedi očuvati.
Oko Skakavice
“Naziv Oko Skakvice je dobilo jer podsjeća na oko. Unutrašnji dio je taman poput zjenice, a okolo svjetlije je kao beonjača. A Skakavica, po istoimenoh rijeci koja izvire iz njega. On nastavlja dalje, formira vodopad Grlja, padom u kanjon u dužini od 500 metara, dobija naziv Grlja, a iz kanjona izvire kao rijeka Vruja”, objašnjava Redžepagić.
Brojnim posjetiocima posebno su interesantni Alipašini izvori. Redžepagić dodaje da je ovo najveće kraško vrelo u našoj državi.
“Voda ovdje izvire na površini od preko 300 kvadratnih metara dajući oko četiri kubna metra u sekundi. Preko cijele godine je hladna, pa je temperatura uvijek oko nula stepeni”, objašnjava Redžepagić.
Cetar za posjetioce NP Prokletije
Ovaj kraj ima i bogato kulturno-istorijsko nasljeđe. U “Ulici vjera” nalazi se Vezirova džamija, sagrađena davne 1745. godine, koja nosi ime po skadarskom veziru Mahmud paši Bušatliji. Tu je i Crkva Svetog Đorđa, podignuta 1926. godine, uz podršku Aleksandra Karađorđevića. U istoj ulici nalazi se i katolička crkva posvećena Svetom Antonu Padovanskom iz 1936. godine.
