Modna dizajnerka iz Sjeverne Koreje nosi pocijepane farmerke dok radi na novoj kreaciji.
„Zašto bi strani prosjaci dolazili ovamo?“, bila je reakcija Kang Dži-hjan kada je prvi put vidjela nekoga ko nosi pocijepane farmerke.
Tada je imala 15 godina i sa ocem je bila u blizini Rajskog jezera na planini Baekduu u Sjevernoj Koreji.
Vidjeli su grupu turista, a neki su nosili poderane farmerke.
Pošto su je učili da su farmerke simbol američkog imperijalizma i da su ljudi koji nose pocijepanu odjeću sigurno siromašni, Kang je bila šokirana onim što je vidjela.
„Nema šanse da je stranac koji može da priušti da putuje prosjak, možda je to moderno,” rekao je njen otac.
Zahvaljujući tom prvom susretu sa pocijepanim farmerkama shvatila je šta znači sloboda.
„Bio je to bio trenutak koji mi je promijenio život”, kaže Kang za BBC korejski servis.
„Žuti vjetar”
Stroga zabrana stranih informacija i kulture u Sjevernoj Koreji nije ništa novo.
Ipak, Kang je od malih nogu mogla da vidi raznovrsnu odjeću, jer je odrastala u periodu kada represija nije bila toliko snažna kao posljednjih godina.
Sredinom 1990-ih, njena majka je na granici kupovala odjeću prokrijumčarenu iz Kine i Japana i prodavala je na pijaci da sastavi kraj s krajem tokom masovne gladi u Sjevernoj Koreji koja je je bila posljedica ekonomske krize u zemlji i poplava i suša, i trajala je od 1994. do 1998. godine.
Kang je mogla da nosi kapuljaču i bluze od fine čipke.
„Vlasti nisu kontrolisale šta smo nosili, ali stvari su počele da se mijenjaju sredinom 2000-ih. Često smo mogli da čujemo izraz ‘žuti vjetar’ i bilo je više kontrole”, kazala je ona.
„Žuti vjetar” je izraz koji sjevernokorejski zvaničnici koriste za označavanje „vulgarnog i dekadentnog trenda”, posebno u kontekstu kapitalističke kulture.
„Bilo je inspektora koji su vršili kontrolu. Kada bi ugledali nekog u farmerkama, makazama bi odsjekli donji dio pantalona, ili bi ih oduzeli”, prisjeća se Kang.
Izvor: BBC
Po završetku škole, Kang je neko vrijeme radila u računovodstvu, a zatim je postala bibliotekarka.
Ali ono čime je zaista željela da se bavi bila je moda.
Na kraju se uputila u Kinu, gdje su pocijepane pantalone i haljine bez rukava bili uobičajeni.
„Na početku sam samo željela da probam nešto drugačije, nisam planirala da pobjegnem iz zemlje. Ali poslije nekog vremena, počela sam da shvatam da ako želim da ostvarim moj san, moram da odem u Južnu Koreju”, kazala je ona.
Kang je 2009., kada je imala 20 godina, zauvijek napustila Sjevernu Koreju.
„Htjela sam da slobodu i radost pronađem u odjeći”, priča modna dizajnerka.
Pritvor zbog nošenja zvoncara
„Moje tijelo je bilo u Sjevernoj Koreji, ali moje srce i um su bili negdje drugdje”, kazala je ona.
Kvon Bom opisuje kako se zbog drama koje je kao tinejdžerka gledala na DVD-jevima pitala kakav je život izvan Sjeverne Koreje.
„Moj djeda je bio ratni zarobljenik u Južnoj Koreji. Zbog toga moj otac nikada nije mogao da dobije dobar posao u Sjevernoj Koreji”, kaže ona.
Srećom, njena majka je uspijevala dobro da zaradi uz pomoć rođaka iz Kine.
Porodica je mogla da kupi DVD plejer, jedini u njenom selu.
„Komšije su počele da donose južnokorejske drame da ih zajedno gledamo. Navukli bismo smo debele zavjese i uronuli u serije kao što su Stairway to Heaven, Winter Sonata…Zamišljala sam kako oblačim garderobu koju su nosili glavni likovi u tim serijama”, priča ona.
Grupa inspektora je zaustavila na ulici i propitivala je zašto nosi takvu odjeću. U pritvoru je provela tri dana.
Kvon je konačno puštena nakon što su njeni roditelji platili kaznu.
Međutim, Kvon su i kasnije više puta ispitivali zbog odjeće koju je nosila.
Pobjegla je kada je imala 17 godina.
Prvo je preko rijeke Tumena prešla u Kinu, a poslije dugog i teškog putovanja stigla je do jugoistočne Azije odakle je ušla u Južnu Koreju 2012. godine.
„Konačno sam na mjestu gdje mogu da izrazim moju strast”, priča ona za BBC.
Predrasude
Nakon što je diplomirala modni dizajn na Hanjang univerzitetu u prijestonici Seulu radila je neko vrijeme u modnoj industriji, a danas Kang Dži-hjan ima sopstveni brend ‘ISTORI” u Južnoj Koreji.
Ona sarađuje sa dizajnerima koji imaju sličnu životnu priču i dio dobiti njenog brenda daje za pomoć ljudima koji prebjegnu iz Sjeverne Koreje.
„Sjevernokorejci se često prikazuju kao bezdušni komunisti ili se poistovjećuju sa sjevernokorejskim režimom”, piše na njenoj internet stranici.
„Zbog toga mnogi koji prebjegnu nerado otkrivaju njihov identitet i imaju mnogo problema da se prilagode društvu u Južnoj Koreji”, kaže ona.
Kang želi da kroz modu pošalje poruku da se ljudi poput nje ne razlikuju od običnih Južnokorejaca.
„Shvatila sam da se kroz moj rad pridružujem nekim pokretima, kao što su ljudska prava”, kaže ona.
Kvon Bom trenutno radi kao glavni dizajner za brend odjeće.
Pored toga, pokrenula je sopstveni brend ‘GB (Giieokbi-eup)’, koji promoviše elemente hanboka, korejske tradicionalne nošnje, na modernoj garderobi za svaki dan.
