Nauka na svim poljima napreduje takvom brzinom, da je već teško pratiti. I dok novi načini proizvodnje energije, nove mašine ili otkrića svemirskog prostranstva uglavnom probude znatiželju, svjesni smo da je napredak medicine nešto što će, možda, jednog dana i nama spasiti život. Ili, što je još bitnije – našoj djeci.
Brojna su nagađanja koliko je danas zaista izlječivih bolesti, naročito onih najtežih. Nagađaju i laici i stručnjaci, svako na svoj način, ali sa istom željom - da jednog dana sve bolesti nestaju brzim i lakim liječenjem. Zdravlje je i danas, u ovako naprednom svijetu, prioritet, pa čak i razlog zbog koga se doslovce ulaže sve kako bi se ono osiguralo. A kada je riječ o djeci, nema toga što roditelj ne bi uradio upravo da osigura, na prvom mjestu – zdravlje svog potomstva.
Korisno ili popularno: U Crnoj Gori se tek od skora češće govori o matičnim ćelijama. Prvi put su korištene krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, kada je jedan petogodišnji dječak izliječen od rijetkog genetskog poremećaja zahvaljujući ovim ćelijama njegove tek rođene sestre. Naime, transplantacijom - odnosno ubrizgavanjem matičnih ćelija uzetih iz pupčane vrpce - vraćen je narušeni balans organizma, učinivši funkcionalnim krvotok i imuni sistem dječaka. Danas, matičnim ćelijama se uspješno liječi više od 70, uglavnom težih oboljenja, a godišnje se izvrši oko 3.000 transplantacija pacijentima širom svijeta.
Upravo te ćelije, koje čine da se naš organizam razvija i funkcioniše na što pravilniji način, nalaze se na, možemo reći, izvornom, najčistijem mjestu: u krvi iz pupčane vrpce novorođenčeta. U odraslom čovjeku se, pak, nalaze na najteže dostupnom mjestu – u koštanoj srži, ali su one djelimično izmijenjene do tada proživljenim. No, zahvaljujući već učinjenom, matične ćelije su stekle popularnost lako dostupnog lijeka, naročito kod budućih roditelja.
Informisane Crnogorke: I Crna Gora je postala dio tog trenda. Roditelji se sve češće odlučuju da matične ćelije djeteta sačuvaju barem do njegove 20. godine, koliko je do sada moguće, pa je jedna od privatnih banaka za njihovo čuvanje, holandska „Cryo-Save“ odlučila da otvori svoju podružnicu i u Podgorici. Od 130.000 uzoraka koje trenutno čuvaju širom svijeta, iz ove kompanije kažu da je nemali broj onih ovdašnje djece.
- Do sada su klijenti iz Crne Gore koristili agencije ove banke iz okolnih zemalja, dok su pojedini roditelji odnosili pakete i samostalno, tako da se tačan broj ne zna, ali je interesovanje zaista veliko – rekli su nam iz beogradske podružnice banke.
To potvrđuje i dr Snežana Raspopović, direktorica ginekološko-akušerske klinike Kliničko-bolničkog centra u Podgorici, ističući da su i sami bili iznenađeni interesovanjem i znanjem budućih majki.
- Sve je počelo prije nekoliko godina. Uglavnom su nam se javljale žene sa primorja, koje su se interesovale da li je moguće proceduru sprovesti i u Crnoj Gori. To su bili lični zahtjevi, gdje su pacijenti uzete uzorke sami slali u privatne banke matičnih ćelija. Godišnje smo imali 15 - 20 takvih slučajeva, a danas je broj zainteresovanih neuporedivo veći – kazala je Raspopović za Portal Analitika.
Sve za djecu: Jedan od roditelja za čije dijete će se u narednih 20 godina čuvati matične ćelije je i Slobodan Popović. Otac polugodišnjeg djeteta kaže da je sve inicirala njegova supruga, koja se interesovala mnogo prije porođaja, zatraživši i preporuku ljekara. Kaže da im je upravo dr Raspopović pomogla u odluci, i ujedno vodila postupak uzimanja matičnih ćelija.
- Procedura je bila sljedeća: od „Cryo-Save“ smo prije rođenja djeteta besplatno dobili cijeli komplet potreban za proceduru uzimanja i čuvanja matičnih ćelija. Čim je uzorak uzet, poslao sam ga DHL-om u Beograd. Kao što nam je ranije rečeno, odgovor da li je uzeti uzorak dobar, dobili smo nakon otprilike mjesec dana. Tada su nam poslali uputstva kako da uplatimo novac za čuvanje matičnih ćelija u banci u Briselu, a kao potvrdu dobili sertifikat sa podacima o uzorku koji će kod njih biti narednih 20 godina – opisuje Slobodan proceduru koju su prošli kako bi svom djetetu jednoga dana, možda, obezbijedili izlječenje od neke bolesti.
U „Cryo-Save“ navode da oko 85 odsto uzetih uzoraka bude ispravno i da potpisanim ugovorom omogućavaju dostupnost matičnih ćelija u roku od 24 časa na mjestima na kojima klijenti to navedu.
U nizu oboljenja čije je izlječenje moguće uz pomoć matičnih ćelija su moždani tumori i metabolička oboljenja, cerebralna paraliza, leukemija i anemija. Ipak, ona se vrlo rijetko pojavljuju u prve dvije decenije života, pa se postavlja pitanje - koliko je skladištenje i čuvanje matičnih ćelija zbilja korisno? No, ono što je možda i najbitnije jeste da se na listi bolesti izlječivih matičnim ćelijama nalazi i dijabetes tipa I, poznat i kao mladalački dijabetes, čiji se broj oboljelih u Crnoj Gori, na žalost, stalno povećava.
Uskoro i crnogorska banka: Poput većine transplantacija, u liječenju se, osim vlastitih, mogu koristiti i tuđe matične ćelije, prije svega braće i sestara, kao najsličnije.
Uz to, u laboratorijskim uslovima je već dokazano da se iz matičnih ćelija uzetih iz pupčane vrpce razvijaju takozvane produktivne ćelije koje mogu stvoriti jetru, bubreg, nerv, srčani mišić, insulin. Upravo ta otkrića nam otvaraju novo, moralno pitanje: kolika je mogućnost da će se čuvani uzorci koristiti isključivo za potrebe klijenata ili mogu, na neki način, biti zloupotrijebljene za genetička istraživanja?
- Ugovor sadrži i te odredbe: „Crayo-Save“ je dužan da uzete matične ćelije uništi po proceduri koju predviđaju direktive EU, odnosno onako kako se tretira medicinski otpad – ističu iz ove kompanije.
Srećom, izgleda da se u Crnoj Gori, kada je zdravlje u pitanju, stvari nekada ne prepuštaju slučaju. Dr Raspopović kaže da su zbog velikog interesovanja budućih majki za uzimanje matičnih ćelija odlučili da cijeli postupak u Crnoj Gori institucionalizuju, a nosioci posla su Klnički centar u Podgorici i Ministarstvo zdravlja i socijalnog staranja.- Poput brojnih evropskih država, odlučili smo da u Crnoj Gori roditeljima damo mogućnost da sigurno čuvaju matične ćelije svoje djece. Tako uzimanje i čuvanje uzoraka više neće biti privatno, polu-privatno i, što je najbitnije, dijelom neobezbijeđeno. I tačno ćemo pratiti sve što se dešava sa uzetim matičnim ćelijama, kako ne bi došlo do zloupotreba – kaže dr Raspopović i podvlači da su početkom godine donesena dva nova rigorozna zakona koja se upravo tiču genetskog materijala, njegovog čuvanja i korišćenja.
Vjera u nauku: I pored brojnih kontroverzi, koje neminovno oduvijek prate zanačjna naučna dostignuća, i laici - poput Popovića i stručnjaci – poput dr Raspopović, su saglasni u tome da je uzimanje matičnih ćelija iz krvi pupčane vrpce novorođenčeta ulaganje u budućnost u pravom smislu te riječi.
- Danas se toliki novac izdvaja i za neuporedivo manje bitne stvari, pa nema sumnje da je ulaganje od 1.700 ili 2.000 eura prava sitnica za obezbjeđivanje sigurnijeg života djeteta. Jer, ako će one jednog dana pomoći barem jednom članu porodice – i to je dovoljno. Ipak, treba imati na umu da je sve to proces koji ne ide preko noći, ali daje mogućnosti da će u budućnosti biti pravo bogatstvo. To nije tableta koju popijete i ona odjednom sve izliječi, već tome prethodi puno, puno istraživanja – naglašava dr Raspopović.
S druge strane, Slobodan Popović vjeruje da će budućnost, ako to bude neophodno, njegovom djetetu omogućiti liječenje ovakvom genetskom zaostavštinom.
- Jer, supruga i ja sve ovo smatramo investicijom u zdravlje i sigurniju budućnost našeg djeteta – zaključuje Popović.
A ako su oni tako sigurni, treba se nadati da ih nauka neće iznevjeriti. Ali i da će, konačno, mladi naučnici u ovim oblastima imati potrebne uslove da u Crnoj Gori rade svoj posao. Makar to bilo dijete čije se matične ćelije od danas čuvaju kao zalog za budućnost.
Kristina JERKOV
