Upravni sud će do kraja aprila donijeti presudu po tužbi Kluba odbornika Demokratske Zete koju su u septembru prošle godine podnijeli zbog smjene tadašnjeg predsjednika Skupštine opštine Luke Krstovića iz redova te partije.
Kako je Pobjedi kazao predsjednik Upravnog suda Miodrag Pešić, Kolegijum svih sudija je 11. januara odlučio da nastavi sa utvrđenim načinom rješavanja prioritetnih predmeta, među kojima je i ovaj slučaj.
HITNO POSTUPANJE
Krstović je smijenjen 25. avgusta 2023. glasovima većine odbornika, prije svih koalicije „Za budućnost Zete“, koji su i inicirali njegovo razrješenje, a njihov prijedlog podržao je i nezavisni odbornik Nikola Rajović, nekada član Demokrata.
Umjesto njega je, 22. septembra, na čelo zetskog parlamenta postavljen Nebojša Domazetović iz Demokratske narodne partije, istog dana kada je i Klub odbornika Demokratske podnio tužbu Upravnom sudu zbog, kako tvrde, nezakonite smjene Krstovića.
Pešić je u odgovoru Pobjedi podsjetio da je tužbom tražen poništaj odluke Skupštine opštine Zeta o razrješenju, a odluka Upravnog suda očekuje se u naredna četiri mjeseca.
- Na Kolegijumu svih sudija Upravnog suda od 11. januara 2024. godine, odlučeno je da se nastavi sa ranije utvrđenim načinom rješavanja prioritetnih predmeta, među koje spada predmet koji je formiran po tužbi Luke Krstovića i Kluba odbornika Demokrata u Skupštini opštine Zeta. Odlučeno je da će isti biti okončani najkasnije do kraja aprila 2024. godine - istakao je Pešić.
POGREŠNO TUMAČENJE ZAKONA
Vremenski rok u okviru koga će se odlučiti po podnijetoj tužbi Krstoviću je razumljiv, uzevši u obzir broj aktuelnih predmeta u Upravnom sudu.
- Tužba koju sam podnio spada u prioritetne predmeta. Strpljivo ću sačekati pravni epilog. Tužba koju sam zajedno sa kolegama podnio sadrži puno činjenica i razloga koji ukazuju da je obrazloženje moje smjene zasnivano na neistinama, pogrešnom tumačenju Zakona o lokalnoj samoupravi i bezprizornom stavljanju političkog ispred javnog i društvenog interesa - rekao je Krstović za Pobjedu.
Koalicija ,,Za budućnost Zete“ inicirala je smjenu Krstovića tvrdeći da nije postupio u skladu sa Zakonom, Statutom i Poslovnikom Skupštine prilikom zakazivanja sjednice o Deklaraciji za poništenje priznanja Kosova na teritoriji te opštine. Prebacili su mu i to što je sjednicu zakazao za 11. jun 2023. godine, na dan parlamentarnih izbora, neposredno nakon izborne šutnje, ističući da je na taj način svjesno opstruirao njeno održavanje i usvajanje predložene deklaracije.
Krstović je ustvrdio da nije postojao nijedan utemeljen razlog za njegovu smjenu, da je rok za zakazivanje sjednice ispoštovan, te da da ne može biti optužen za opstrukciju od onih koji tri mjeseca nijesu dolazili na zasijedanje.
ZABORAVLJENO KOSOVO
- Zakon o upravnom postupku precizno navodi na koji način se računaju rokovi i potpuno je jasno da sam sjednicu, na kojoj je na dnevnom redu bila i Deklaracija o poništenju priznanja Kosova, zakazao u skladu sa Zakonom. Podsjećam da se odbornici nekadašnjeg Demokratskog fronta, koji su zatražili donošenje Deklaracije, nijesu pojavili na zakonito zakazanoj sjednici jer im je u tom trenutku bilo važnije da isprate izborni rezultat svoje koalicije na parlamentarnim izborima. Takođe, nijesu se pojavili ni na naredna četiri zakazana zasijedanja sa istom tačkom dnevnog reda - napomenuo je Krstović.
U konačnom, kako ističe, nakon njegove smjene novi predsjednik Skupštine opštine Zeta nije zakazivao sjednicu sa tom tačkom dnevnog reda.
- Stvari su u potpunosti jasne. Deklaraciju su podnijeli radi boljeg plasmana na izborima, a kada su izbori završeni, Kosova i Deklaracije se i ne sjećaju - zaključio je Krstović.
Podsjećamo, nakon razrješenja Krstovića, neopozivu ostavku je podnio i potpredsjednik SO Zeta Novica Pejović, koji je poručio da odbornici Demokrata neće učestvovati u donošenju nijedne buduće odluke na lokalnom nivou dok se sud ne izjasni o njihovoj inicijativi.
Demokrate su tada okončale i koaliciju sa nekadašnjim DF-om u najmlađoj crnogorskoj opštini i prešle u opoziciju.
Pešić: Svi da damo doprinos suzbijanju nezakonitosti
Iz Upravnog suda Crne Gore su u nekoliko navrata istakli da predmeti iz 2021. godine imaju prioritet prilikom rješavanja. Takođe, iz suda je pojašnjeno da određeni predmeti, zbog problematike kojom se bave, takođe spadaju u domen hitnosti.
Među njima su, kako kaže predsjednik suda Miodrag Pešić, i predmeti koji su formirani po tužbi protiv Komisije za žalbe u postupku za povraćaj imovinskog prava ili obeštećenje (jer su upravni postupci koji su okončani prije podnošenja tužbe Upravnom sud trajali i po 15 godina), i postupci protiv Disciplinske komisije, u kojima je hitnost u postupanju neophodna zbog eventualne zastare.
- Osim navedenih, kao prioritetni se javljaju i predmeti koji se tiču prestanka mandata, jer se radi o odnosima koji su vezani za prava iz rada i po osnovu rada, a koji predmeti su po samom zakonu prioritetne prirode. U takvim predmetima, osim hitnosti u postupanju, koja je propisana zakonom, i neki drugi razlozi ukazuju da je neophodno što prije rješavati takve predmete. Naime, Upravni sud, osim represivne uloge u jednom pravnom sistemu, koja se ogleda kroz izvršenje njegovih odluka, ima i preventivnu ulogu, koja dolazi do izražaja u onim situacijama gdje već ustanovljena sudska praksa ukazuje kako javnopravni organi treba da postupaju (ili kako ne treba da postupaju) u istim ili sličnim činjenično – pravnim situacijama. Osim toga, skraćuje se vrijeme eventualnih zloupotreba od strane javnopravnih organa, smanjuje se eventualna šteta za državu, a i kroz slučajeve za koje je javnost zainteresovana, postaju vidljiviji primjeri nezakonitog rada, čijem suzbijanju bi svi trebalo da damo doprinos - poručio je Pešić.
