Potvrdio je da postoje najave povećanja cijena od distributera iz Srbije, od kojih zavise i njihove cijene, imajući u vidu da je pšenica berzanska roba, ali da još ništa nije poznato.
Cijene od kraja novembra nijesu mijenjali ni u Montemlinu koji brašno prodaju za 41,2 centa po kilogramu.
Da ni među pekarima nema govora o novom poskupljenju hljeba, potvrdio je za Pobjedu direktor Uniprom pekare i zamjenik predsjednika Grupacije pekara Vesko Nikolić.
“Nijesmo imali nikakvih sastanaka niti se za sada o tome išta govori. Istina je da je jedan dobavljač iz Srbije povećao cijenu brašna za 15 odsto, ali ima još nekoliko dobavljača sa kojima sarađujemo koji nijesu mijenjali cijene”, kazao je Nikolić.
On je naveo da su ranije predstavnicima Vlade ukazali da ako cijene svih sirovina skoče za preko 20 odsto da će morati reagovati i povećati cijene hljeba.
Prema posljednjim podacima sa Novosadske berze, referentne za naš region, cijena pšenice išla je do 31,5 dinara bez PDV-a, odnosno oko 26 centi, dok se u julu prošle godine njome na berzi trgovalo za 22 dinara, odnosno 18 centi.
Cijene pšenice su na svjetskim berzama u posljednje vrijeme u padu, pa je juče u Čikagu koštala 255,8 eura po toni, a u Parizu 263,5 eura po toni.
Cijena hljeba u Crnoj Gori je, nakon što su pekari dobili zeleno svjetlo od Vlade da je sami formiraju, porasla sa 50 na 65 centi. To je, kako su naveli, bio znak njihove društvene odgovornosti, imajući u vidu da opravdanom smatraju cijenu od 70 centi, zbog značajnog poskupljenja sirovina u posljednjih nekoliko mjeseci.
U strukturi troškova proizvodnje hljeba brašno čini 80 odsto.
Do kraja prošle godine bila je na snazi uredba Vlade kojom je cijena bila ograničena na 40, odnosno 50 centi za osnovne vrste hljeba.
Ljetos je na sastanku pekara i trgovačkih lanaca, prije donošenja ove uredbe, usaglašeno da marže kod trgovaca ne budu veće od 17 odsto na osnovnu veknu.
Nakon posljednjeg poskupljenja, iz Ministarstva ekonomskog razvoja pozvali su trgovce na društvenu odgovornost, podsjećajući da je stopa PDV-a na hljeb sedam odsto i sugerišući da bi njihova marža trebalo tome da se prilagodi, kako bi cijena bila prihvatljiva za sve.
Vlada će, kako su ranije saopštili, nastaviti da komunicira sa pekarima i trgovcima kako bi se izbjegao nekontrolisan rast cijena i najavili da će u slučaju potrebe predložiti potrebne mjere.
Ukazano je da velike pekare dnevno snabdijevaju tržište sa 75 do 80 hiljada vekni bijelog hljeba od 500 i 600 g, što je 70 odsto njihove proizvodnje.
Pojedini pekari su ranije ukazivali da je realna cijena hljeba 40 centi, te da se većom cijenom pogoršava standard građana.
