Imajući u vidu da budžet još nije usvojen, pitali smo Ministarstvo finansija i socijalnog staranja da li će ovi rokovi biti poštovani, ali odgovor nijesmo dobili.
Odluke o usvajanju ustavnih žalbi, kojima je utvrđena povreda prava na imovinu i na suđenje u razumnom roku, objavljene su u Službenom listu 29. jula, odnosno 9. oktobra prošle godine, kada je počeo teći rok od šest mjeseci za isplatu naknada od po dvije hiljade eura. Žalbe su podnijete zbog neizvršenja pravosnažnih i izvršnih sudskih presuda kojima je utvrđeno da se radnicima duguje 77 zarada.
Stav suda
Ustavni sud je ranije zauzeo stav da se država ne može osloboditi odgovornosti za propuste i nečinjenja koja su dovela do neizvršenja presuda ni za dugovanja koja stečajni dužnik ima prema podnosiocima žalbi. U jednoj od odluka se navodi da država ima obavezu da organizuje djelotovoran sistem izvršenja presuda, ako treba i učešćem državnog aparata. Konstatovano je da od 2008. do uvođenja stečaja 2016. godine nije učinjeno ništa po tom pitanju, ali je odbačen prigovor da je stečaj otvoren s namjerom da se radnicima onemogući naplata. Naprotiv, sud smatra da upravo kroz taj postupak može doći do najvećeg namirenja svih povjerilaca „Dakića“.
Sudija Miodrag Iličković je izuzeo mišljenje i naveo da je Vladi trebalo da bude nametnuta obaveza isplate kompletnih potraživanja, jer je morala da osigura mehanizme isplate radnika po osnovu pravosnažnih presuda. Većina sudija bila je za to da se radnicima dosudi pravična naknada zbog povrede prava, a da se Privrednom sudu naloži da nastavi da sprovodi stečajni postupak. Podnosiocima ustavne žalbe koji pak svoja potraživanja ne naplate u stečaju, ostavljen je rok od 60 dana od zaključenja stečaja da o tome obavijeste Ustavni sud.
Nude dogovor Vladi
Advokati Branislav Ćupić, Ljubo Marković i Radonja Prelević potvrdili su Pobjedi da su prije mjesec premijeru i ministrima pravde i finansija i socijalnog staranja uputili poziv za sastanak radi sporazumnog rješavanja problema radnika „Dakića“. U dopisu Ćupića se navodi da je u stečaju šest advokata prijavilo ukupno 43,7 miliona eura potraživanja radnika, od čega je mali dio namiren. On ukazuje da je ostalo neprodato oko 145 hiljada kvadrata zemljišta uglavnom namijenjenog za izgradnju zgrada, centralnih djelatnosti i kolsko-pješačkih zona, što, kako navodi, podrazumijeva obavezu otkupa od strane države. Prema ranijoj procjeni, ovo zemljište vrijedi oko 40 miliona eura, što je, kako navodi, daleko ispod tržišne cijene okolnog zemljišta.
Ćupić predlaže da preostalu imovinu ,,Dakića“ preuzmu Vlada i Glavni grad, čime bi kroz valorizaciju preostalog urbanizovanog zemljišta na najatraktivnijoj lokaciji u Podgorici, kao većinski vlasnik ove fabrike, država ispunila obavezu isplate potraživanja radnicima i naplatila svoja i potraživanja grada od 26 miliona eura.
- U protivnom, kod dosadašnje prakse Međunarodnog suda za ljudska prava u Strazburu, za očekivati je da bi predmetno potraživanje opteretilo budžet Crne Gore uz obavezu jednokratne isplate – navodi Ćupić i dodaje da ih je ovaj sud obavijestio da predstavka koju su podnijeli ispunjava uslove za održivost, te da je postupak razmatranja radi konačnog odlučivanja u toku i za ovu i za još dvije koje su podnijele druge advokatske kancelarije.
