Centar je na osnovu više od 20 različitih klimatskih modela pripremio Izvještaj za Crnu Goru. Istraživanje je realizovano sa ciljem da se se prepoznaju i ublaže posljedice klimatskih promjena u zemljama regiona i svijeta.
Stručnjak za klimatske promjene, Hajnrih Ris (Hinnerk Ries) koji je predstavio rezultate kazao je da će se temperatura do kraja vijeka povećati od 2,2 do 5,8 stepeni.On napominje da će se produžiti period period trajanja ekstremnih vrućina, pojašnjavajući da se pod ekstremnom vrućinom podrazumijeva kada je tokom pet uzastopnih dana prosječna temperatura iznad temperaturnog praga.
- Naši nalazi pokazuju da će se temperatura u Crnoj Gori povećati u prosjeku za 3,7 stepeni do kraja vijeka. Očekuje se produženje toplotnih talasa za dvadeset dana na godišnjem nivou, pri čemu su projekcije za cijelu zemaljsku kuglu još alarmantnija. Na globalnom nivou kako predviđanja pokazuju, to produženje će iznositi 40 dana- kazao je njemački stručnjak. Ris navodi i da će do kraja ovog vijeka doći do podizanja nivoa mora i to od 20 do 60 cm.
Projekcije o mogućim klimatskim promjema koje je obuhvatilo istraživanje CSC-a, pokazuju da možemo očekivati manje kišnih perioda kako u Crnoj Gori tako i u svijetu.
- Što se tiče padavina, ne očekuje se dramatičnija promjena, preciznije pad od nekih 15 posto na godišnjem nivou. Pad će biti značajniji u toku ljetnje sezone i to od oko 40 odsto- kazao je stručnjak za klimatske promjene u njemačkom istraživačkom Centru.
Po prvi put u istoriji, kako napominju njemački istraživači, ugljen dioksid prepoznat je kao glavni uzrok klimatskih promjena.- Po prvi put emisija uglendioksida izaziva zagrijavanje, dok je u prošlosti bilo obrnut slučaj, toplota je izazivala emisiju ugljen dioksida- kazao je Ris napominjući da je visoka koncentracija ovog gasa veoma opasna zbog izazivanja efekta staklene bašte.
Prema njegovim riječima, klimatske promjene mogu imati uticaj na faktore životne sredine poput vodnih resursa, prosječnog broja sunčanih sati u danu na godišnjem nivou i brzinu vjetra.
- Neophodno je klimatske promjene uzeti u obzir pri planiranju kapitalnih investicija u energetskom sektoru i sektoru vodosnabdijevanja i tretmana otpadnih voda- naveo je Ris.
Predstavnik Hidrometeorološkog zavoda Mirjana Ivanov, inače ekspert za klimatske promjene, kazala je da je istraživanje njemačkih kolega od velike koristi da bi se napravilo poređenje sa rezultatima do kojih je došao HMZ.
- Mi smo recimo uočili da su mnogo frekvantnije suše, što ovdje nije prikazano. U posljednjih 10, 15 godina pokazalo se da imamo topliju klimu i sve veći broj tropskih dana sa maksimalnim temperaturama preko 30 stepeni. Pokazalo se i da su češći i duži sušni periodi kao i da postoji trend smanjenje padavina a sve je manji i broj mraznih dana- kazala je Ivanov dodajući da se rezultati o klimatskim promjenama kod nas do kojih je došao HMZ, uz neznatna ostupanja podudara sa danas prezentovanim istraživanjem CSC-a.
Istraživači Centra za proučavanje klimatskih promjena poručuju da je danas prezentovana studija prvenstveno namijenjana lokalnim donosiocima odluka- opštinama, ministarstvima, agencijama za zaštitu životne sredine, kako bi se zajednički organizovali i usaglasili oko preduzimanja mjera za ublažavanje posljedica klimatskih promjena.
