Svi upravni sporovi koji za predmet tužbe imaju osporavanje odluka o prestanku sudijske, odnosno tužilačke funkcije zbog sticanja prava na starosnu penziju, biće okončani do 15. februara, potvrdila je Pobjedi portparolka Upravnog suda, sutkinja Ivana Boričić.
Prema njenim riječima, trenutno se pred tim sudom vodi 14 upravnih sporova u kojima je predmet tužbe osporavanje odluka Sudskog savjeta o prestanku funkcije sudija po osnovu sticanja prava na starosnu penziju na osnovu člana 17 stav 1 i stav 2 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Mnoge od tih tužbi, kako je ranije Pobjeda pisala, datiraju od prije godinu i po, odnosno pokrenute su odmah nakon tadašnje odluke Sudskog savjeta koji je 3. avgusta 2021. godine odlučio da prestaje funkcija za 30 sudija i sutkinja, pozivajući pritom se na odredbe Zakona o PIO i dovođenjem u vezu te norme sa sadržajem člana 121 Ustava Crne Gore.
Ova kontradiktorna odluka je dovela do različitih tumačenja u javnosti, a sudije koje su pokrenule postupak osporavanja odluka Savjeta smatraju da su pogrešnim tumačenjem Ustava narušena njihova prava, posebno ustavna odredba o stalnosti sudske funkcije, dok im je predugim trajanjem postupka onemogućeno da ostvare zaštitu po osnovu prava na rad. Posebno, s obzirom na to da i ukoliko dobiju presudu u svoju korist, odnosno bude poništena odluka Sudskog savjeta, na posao mogu biti vraćeni koji mjesec prije nego što i po sili zakonu budu u obavezi da – odu u penziju.
Dva stava
Boričić je precizirala da je Upravni sud u januaru donio dvije presude koje se odnose na dvije različite pravne situacije, odnosno osnova koja je Sudski savjet naveo u obrazloženjima svojih odluka o prestanku sudijskih funkcija. U jednom slučaju je odluka Savjeta poništena, a u drugom potvrđena.
“Upravni sud Crne Gore je u januaru donio dvije presude i to: presudu U.br.12497/22 od 20. decembra 2022. godine kojom je poništio odluku Sudskog savjeta Crne Gore broj 01-5378/21 od 3. avgusta 2021. godine, kojom je tužilji Svetlani Vujanović, sutkinji Vrhovnog suda Crne Gore, prestala sudijska funkcija 3. avgusta 2021. godine, na osnovu odredbe člana 121 stav 2 Ustava Crne Gore, zbog navršenih 64 godine i presudu U.br.13315/22 od 11. januara 2023. godine kojom je odbio tužbu tužilje Dragice Kovačević, ranije sutkinje Višeg suda za prekršaje Crne Gore, kojom joj je prestala sudijska funkcija zbog sticanja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, jer je navršila 40 godina staža osiguranja i 61 godinu”. istakla je Boričić.
Ona je podsjetila da je, prema ocjeni Upravnog suda, prestanak sudijske funkcije zbog ostvarivanja prava na starosnu penziju primjenom odredbe člana 17 stav 1 Zakona o PIO, koja propisuje različite uslove za muškarce i žene (66 godina za muškarce, odnosno 64 godine za žene i najmanje 15 godina staža osiguranja), dovodi žene sudije u diskriminatorski položaj i onemogućava im obavljanje sudijske funkciju pod istim uslovima pod kojima je obavljaju i muškarci.
“Ovakav zaključak Upravni sud temelji, prvenstveno, na načelu sadržanom u članu 8 Ustava Crne Gore, koji propisuje zabranu svake neposredne ili posredne diskriminacije, po bilo kom osnovu, te načelu iz člana 9 Ustava, koji propisuje da su potvrđeni i objavljeni međunarodni ugovori i opšteprihvaćena pravila međunarodnog prava sastavni dio unutrašnjeg pravnog poretka, imaju primat nad domaćim zakonodavstvom i neposredno se primjenjuju kada odnose uređuju drukčije od unutrašnjeg zakonodavstva. Sljedstveno tome i na načelu opšte zabrane diskriminacije propisanom u članu 1 Protokola 12 uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, koji zabranjuje da javne vlasti diskriminišu bilo koga po bilo kom osnovu kao što je pol, rasa, boja kože, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje ili drugi status”, pojasnila je sutkinja Boričić.
Prilikom odlučivanja u slučaju sutkinje Kovačević Upravni sud je zauzeo drugačiji stav.
“Kada je u pitanju prestanak sudijske funkcije u skladu sa odredbom člana 17 stav 2 Zakona o PIO, kojom je propisano da osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kada navrši 40 godina staža osiguranja i 61 godinu, Upravni sud zaključuje da primjenom navedene zakonske odredbe kojom su propisani jednaki uslovi za žene i muškarce za sticanje prava na starosnu penziju u pogledu staža osiguranja i godina života, žena sudija nije stavljena u neravnopravan položaj u odnosu na sudije muškarce”, navodi se u obrazloženju Boričić.
Inicijativa Sudskog savjeta
Uporedo dok pred Upravnim sudom traju postupci, Sudski savjet je 23. januara predložio je da se nacrtom izmjena Zakona o sudskom savjetu i sudijama precizira da svi nosioci sudskih funkcija, bez obzira na pol, pod jednakim uslovima ispunjavaju uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju sa navršenih 66 godina, osim u izuzecima koji bi dali pravo sutkinjama da mogućnost odlaska u penziju iskoriste ranije (61 godina), ako to same zatraže.
Ovakav prijedlog i sugestija uslijedili su samo nekoliko dana nakon što je isti Sudski savjet konstatovao prestanak funkcije sutkinji Hasniji Simonović, zbog navršene 61 godine i 40 godina staža, dok je uporedo, najavio da će se žaliti i na presudu Upravnog suda kojom je poništena njihova odluka kojom su konstatovali prestanak funkcije sutkinji Svetlani Vujanović uz obrazloženje da je 2021. godine navršila 64 godine.
Prijedlog Sudskog savjeta motivisan je, kako je navedeno, unapređenjem postojećeg pravnog okvira i jačanjem nezavisnosti nosilaca sudijskih funkcija, što bi se postiglo ako se u nacrtu izmjena i dopuna Zakona o sudskom savjetu i sudijama razradi član 5 koji precizira prava sudija iz rada i po osnovu rada.
Ovakvim viđenjem situacije, Sudski savjet, zapravo, sugeriše da se Zakonom o SS i sudijama dodatno normira i onemogući pravna situacija u koju su svojom odlukom od 3. avgusta 2021. godine doveli više od 30 sudija i sutkinja kojima je prestala funkcija spornim tumačenjem odredbi člana 17, stav 1 i dva Zakona o penzijskom i indalidskom osiguranju.
Sa druge strane, kako je nedavno za Pobjedu kazao dr Dragoljub Drašković, doktor radnog i ustavnog prava i raniji predsjednik Ustavnog suda Crne Gore, čitav set odluka o prestanku sudijskih i tužilačkih funkcija koje su proistekle iz primjene izmjena Zakona o PIO iz 2020.
godine suprotne su Ustavu i zakonu a rezultat su pogrešnog i jednostranog tumačenja ustavnih i zakonskih normi, bez sagledavanja njihovog pravog značenja.
On je upozorio da se haotična situacija, koja je nastala u minulih više od dvije godine i posljedice koje je proizvela, temelji na spornom i pogrešnom tumačenju Ustava iz koje, iako to nije intencija ustavotvorca, proizilazi da je cilj ustavne norme bio da diskriminiše i ograniči jednu kategoriju građana države u ostvarivanju svojih prava, utvrđivanjem da u starosnu penziju moraju odlaziti već sticanjem prava na starosnu penziju.
Pritom, kako kaže, prve odluke o „penzionisanju“ sudija primjenom spornih tumačenja normi uslijedile su u avgustu 2021. godine odlukom Sudskog savjeta, iako je u tom momentu i dalje važećem Zakonom o radu još uvijek bila utvrđena granica na 67 godina kada se po sili zakona ide u penziju...
Razlozi za dugo trajanje postupaka pred Upravnim sudom
Povodom prigovora da pojedini postupci ni nakon 18 mjeseci nijesu rezultirali presudom, odnosno odlukom, Boričić je navela da Upravni sud nije bio u obavezi da primjenjuje odredbe člana Zakona o parničnom postupku koja propisuje odlučivanje u roku od šest mjeseci, jer u konkretnim slučajevima „nijesu u pitanju sporovi o prestanku radnog odnosa, već sporovi o prestanku sudijske funkcije“.
“Ukazujemo i na to da je Upravni sud tokom 2021. godine podnio prijedlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odredbe člana 17 Zakona o PIO, zbog čega je određen zastoj u postupcima pred sudom do okončanja postupka pred Ustavnim sudom Crne Gore povodom podnijetog prijedloga. Ipak, kako je bilo izvjesno da Ustavni sud u skorije vrijeme neće odlučiti po podnijetom prijedlogu, a kod činjenice da navedenim predmetima treba dati prioritet u odlučivanju, to je, u cilju obezbjeđivanja pravovremene i dosljedne primjena zakona, na sjednici sudija odlučeno da se u svim predmetima koji za predmet tužbe imaju osporavanje odluke o prestanku sudijske, odnosno tužilačke funkcije, postupci okončaju do 15. februara 2023. godini”, navela je Boričić.
