Komitet za određivanje politike Federalnih rezervi smanjio je federalnu kamatnu stopu za 50 baznih poena. To je agresivniji potez nego što se očekivalo jer je konsenzus bio podijeljen između smanjenja od 25 i 50 baznih poena.
Ovo je prvo smanjenje kamatne stope od marta 2020. godine, čime su smanjene na 4,75% do 5%, sa prethodnih 5,25% do 5,5%, gdje su bile od prošlog jula, kada su dostigle najviše nivoe od 2001. godine.
Ova promjena u politici Federalnih rezervi uslijedila je nakon stalnog smanjenja inflacije, koja je u prvom redu izazvala povećanje stopa.
Sve kamate idu naniže
Federalne rezerve zvanično kontrolišu samo federalnu kamatnu stopu, koja određuje kamatu na prekonoćne transakcije između banaka. Ipak, odluke centralne banke o kamatnim stopama utiču na troškove zaduživanja u cjelini. Zajmodavci obično postavljaju svoje stope na osnovu raspona koji određuju Federalne rezerve. Smanjenje stopa će se široko odraziti na cijelu ekonomiju. Evo nekih od najopipljivijih načina na koje će smanjenje stopa uticati na svakodnevne Amerikance:
Hipoteke predstavljaju možda najvidljiviji efekat za potrošače od smanjenja stopa. Kamate na hipotekarne kredite usko su povezane sa prinosima na državne obveznice, koje su, pak, odraz monetarne politike i odluka Federalnih rezervi. Kamatne stope na hipoteke su već prošle nedjelje dostigle najniži nivo u posljednjih 19 mjeseci od 6,2% na 30-godišnje fiksne zajmove. Brokeri su predviđali nadolazeće smanjenje stopa, a vjerovatno će se pad kamata na stambene kredite nastaviti kako se Federalne rezerve spremaju za dalja smanjenja.
Potrošački krediti će postati jeftiniji sa nižim kamatama Federalnih rezervi, uključujući auto-kredite. Oni su sada na najvišem nivou od 2001. godine i porasli su sa nešto manje od 5% u 2021. na oko 8,7% za nove auto-kredite. Troškovi ostalih dugova, kao što su privatni studentski krediti sa promjenljivim stopama i kamate na kreditnim karticama, takođe bi trebalo da padnu.
Uticaj na privredu
Kompanije će takođe imati koristi od lakšeg pristupa kreditima. Niže kamatne stope se obično povezuju sa povoljnijim zapošljavanjem jer poslodavci imaju koristi od jeftinijih troškova zaduživanja.
Odluka Federalnih rezervi donosi i negativne posljedice američkim finansijama. Možda najveća je ta da će štedni računi sa visokim prinosima i fondovi, koji su pružali primamljiv povraćaj štedišama u posljednje dvije godine, izgubiti dio svog sjaja. Ovi instrumenti su usko povezani sa federalnom kamatom, što znači da će prinosi padati kako Fed bude smanjivao stope.
Smanjenje kamatnih stopa se obično smatra podsticajem za akcije. Novac se povlači iz državnih obveznica sa nižim prinosima i fondova, ostavljajući investitore da traže primamljivije povrate.
Američki referentni indeks akcija S&P 500 bilježi rast u 86% slučajeva u 12 mjeseci nakon prvog smanjenja stope još od 1929. godine, prema podacima kompanije Charles Schwab.
Američka ekonomija u dobrom stanju
Na jučerašnjoj konferenciji za medije, predsjednik Federalnih rezervi Džerom Pauel zauzeo je prilično uravnotežen stav. Napomenuo je da je ekonomija u „dobrom stanju“. Rekao je i da je agresivno smanjenje namijenjeno da je „zadrži“ u zdravoj situaciji sa „solidnim“ rastom, opadajućom inflacijom i stabilnim tržištem rada. Pauel je izbjegao davanje izjava o brzini ili obimu budućih smanjenja stopa. To je ipak opisao kao „ciklus smanjenja“, što ukazuje da ovo nije jednokratni događaj.
Kvartalne projekcije objavljene u srijedu takođe ukazuju da prognoze osoblja Federalnih rezervi predviđaju dodatno smanjenje stopa. To će biti 50 baznih poena ove godine i dodatnih 100 baznih poena u 2025. godini. Time će ciljani raspon pasti na 4,25% do 4,5%, odnosno 3% do 3,25%.
Iako će stope uskoro pasti, vjerovatno je da se SAD neće vratiti na ambijent niskih stopa koje je postalo norma. Federalne rezerve predviđaju dugoročnu federalnu stopu od 2,9%. To je više od stopa koje su bile od marta 2008. do septembra 2022. I to je daleko od skoro nultih stopa postavljenih od decembra 2008. do decembra 2015. i od marta 2020. do marta 2022.
