- Rano je da se govori o tome kakav će predlog biti upućen, a konačnu odluku će donijeti Sabor kao nadležno crkveno tijelo. Komisija je, dakle, nedavno konstituisana, a na jesen će nastaviti rad, rekao je Džomić za Portal Analitika.
Džomić je kazao da rad na izmjenama Ustava SPC nije nikakva senzacionalnost ili tajna, jer je od 1931. godine bilo više izmjena tog akta.
ANALITIKA: Više medija je ovih dana objavilo informacije o izmjenama Ustava SPC? Šta je istina o tome s obzirom da ste sekretar Komisije Svetog Arhijerejskog Sabora SPC za reviziju Ustava SPC?
- Nije u pitanju nikakva senzacionalnost ili tajna. Informativna služba SPC je na zvaničnom sajtu Patrijaršije još 3. jula ove godine objavila saopštenje za javnost da je održana konstitutivna sednica Komisije Svetog Arhijerejskog Sabora za reviziju Ustava Srpske Pravoslavne Crkve. Sveti Arhijerejski Sabor Srpske Pravoslavne Crkve je, naime, svojom odlukom od 16. juna 2011. godine formirao Komisiju za reviziju Ustava SPC u sastavu: Mitropolit crnogorsko-primorski dr Amfilohije, predsjednik; Arhiepiskop ohridski i Mitropolit skopski Jovan; Episkopi bački Irinej, braničevski Ignatije i umirovljeni zahumsko-hercegovački Atanasije; protojerej-stavrofor Zoran Krstić, jeromonah Nikodim (Kosović); protođakon Stanimir Spasović; prof. dr Sima Avramović; prof. dr Nenad Milošević i Milan Andrić, članovi, kao i moja malenkost u svojstvu sekretara.
Početak rada saborske Komisije je blagoslovio Njegova Svetost Patrijarh srpski G. Irinej, poželjevši njenim članovima uspješan rad i ukazavši na značaj revizije Ustava Srpske Pravoslavne Crkve, to jest njegovog prilagođavanja novim prilikama i uslovima, s obzirom na to da je do sada važeći Ustav donijet još 1931. godine i da je od tada više puta mijenjan radi što uspješnijeg ostvarivanja misije Crkve. Njegova Svetost je tom prilikom izrazio uvjerenje da će Komisija pažljivo razmotriti sva važna pitanja i blagovremeno obaviti zadatak koji joj je povjerio Sveti Arhijerejski Sabor.
U nastavku rada, Komisija je, pod predsjedništvom mitropolita Amfilohija, razmatrala načelna pitanja o mjestu crkvenog ustava u kanonskom predanju Crkve, o ustavima drugih pomjesnih Crkava i o daljem radu. Doneta je jednoglasna odluka da se, radi uspješnijeg i kvalitetnijeg rada, u svojstvu konsultanata Komisije angažuju dr Vlasije Fidas, profesor Atinskog univerziteta; dr Teodor Jangu, profesor Solunskog univerziteta; arhimandrit dr Grigorije Papatomas, profesor Atinskog univerziteta; protojerej-stavrofor dr Vladimir Cipin, profesor Moskovske duhovne akademije; akademik Kosta Čavoški; dr Nenad Đurđević i advokat Miroslav–Minja Nikolić.
Zaključeno je, takođe, da je neophodno da se saberu i sistematizuju sve odluke Svetog Arhijerejskog Sabora ustavnog karaktera iz prethodnog perioda kako bi na adekvatan način bile unijete u novi Ustav.
ANALITIKA: Koliko je do sada bilo promjena Ustava SPC?
DŽOMIĆ: Ustav SPC je od 1931. godine imao više izmjena. Naime, Sveti Arhijerejski Sabor SPC kao najviše crkveno zakonodavno tijelo pod predsjedništvom Patrijarha svojim odlukama uređuje unutrašnje crkveno ustrojstvo radi što uspješnijeg ostvarivanja misije Crkve. Prva sistematičnija promjena crkvenog Ustava je bila 1947. godine za vrijeme Patrijarha Gavrila (Dožića), a od tada su od strane Sabora donijete brojne odluke ustavnog karaktera kojim je u određenim delovima mijenjan ili dopunjavan postojeći crkveni Ustav. Primjera radi, kada Sabor osniva novu eparhiju to samo po sebi označava dopunu crkvenog Ustava s obzirom da su eparhije SPC nabrojane u članu 14. Ustava SPC. Posljednje zvanično izdanje Ustava SPC je štampano 1957. godine, a 1985. godine su objavljene i dotadašnje izmjene Ustava. U tom pogledu, rad Komisije ne predstavlja nikakvu novinu ili presedan. Komisija Svetog Arhijerejskog Sabora za reviziju Ustava SPC je stručno tijelo koje ima zadatak da prouči to pitanje i Saboru predloži određena rješenja. Rano je da se govori o tome kakav će predlog biti upućen, a konačnu odluku će donijeti Sabor kao nadležno crkveno tijelo. Komisija je, dakle, nedavno konstituisana, a na jesen će nastaviti rad.
ANALITIKA: Ima li Ustav SPC značaj kao i državni ustav i šta on u suštini određuje?
DŽOMIĆ:Ustav SPC nije najviši crkveno-pravni akt s obzirom da se, i po ustavnim odredbama, SPC prvenstveno upravlja na osnovu Svetog Pisma, Svetog Predanja i kanona Svetih Vaseljenskih i Pomesnih Sabora. Crkveni Ustav, dakle, nije iznad Svetog Pisma i Svetih Kanona. U tom pogledu, crkveni Ustav nema isti status kao i državni ustav koji u državi predstavlja najviši pravni akt. Crkvenim ustavom se, na osnovu kanonskog predanja, uređuju unutrašnja organizaciona pitanja.
ANALITIKA: Kako ocjenjujete izjave pojedinih vjerskih analitičara o tome šta će biti promijenjeno u Ustavu SPC?
DŽOMIĆ: Ocjenjujem ih kao najobičnija naklapanja koja, kao i mnogo puta do sada, nemaju nikakvo utemeljenje u činjenicama. Dovoljan je primjer Mirka Đorđevića koji, iako nije ni pravnik ni teolog nego profesor književnosti, daje izjave o tome kao da je u najmanju ruku član Svetog Sinoda, a ne penzioner iz Dobanovaca. Takve izjave ne treba uzimati za ozbiljno, a smatram da ni mediji takvim izjavama i nestručnim tipovima - samozvanim sveznadarima ne treba da daju prostor u tom dijelu. Javnost će tokom rada Komisije uvijek biti blagovremeno obavještavana.
