Osim što je kazao kako misli da će Rusija u susret predsjedničkim izborima pokušati nezdravim narativima da izazove unutrašnje tenzije i sukobe u Crnoj Gori specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar trebalo je da pomene i Srbiju koja različitim kanalima djeluje u našoj državi - ocijenio je za Pobjedu politički analitičar Ranko Đonović.
On je komentarisao izjavu Eskobara koji je rekao da će Rusija pokušati da izazove sukobe u Crnoj Gori koristeći tradicionalne kanale dezinformacija, ali i naveo da vjeruje u crnogorske institucije da će tražiti transparentnost tokom kampanje i zaustaviti te pokušaje.
''Djelovanje Rusije i Srbije smo već vidjeli na svim prethodnim izborima. Prema tome, gospodin Eskobar trebalo je Rusiji da priključi Srbiju, ali mu vjerovatno nije politički odgovaralo'', istakao je Đonović.
Srbija, dodao je, u Crnoj Gori djeluje preko tri linije.
''I zvaničnim i nezvaničnim putem preko medija i NVO, ali i kroz Srpsku crkvu. Agenti već djeluju po Crnoj Gori i njihova kampanja nije prestajala. Nemoguće je da Eskobar ne zna da su to načini djelovanja'' smatra sagovornik Pobjede.
Takvo djelovanje Srbije i Rusije, naveo je, treba očekivati i kada se raspišu vanredni parlamentarni izbori, zbog čega bi i Eskobar, ali i drugi zapadni funkcioneri, trebalo da prepoznaju te stvari i suprotstave se onima koji iza njih stoje.
''Crna Gora je isuviše mala da bi tako moćnom neprijatelju mogla da se suprotstavi, odnosno da se omogući da izbori budu demokratski. Oni će slovom biti demokratski, niko neće prijetiti otvoreno ljudima da za nekog glasaju, ali će se to raditi drugim načinima. Glavna podrška Rusije i Srbije će biti savjetodavna i finansijska'', naglasio je Đonović.
Ukazao je i na to što zapadni partneri, iako su saopštavali da u Demokratskom frontu ne vide saveznika, sada ne primjećuju njihovo djelovanje.
''Sve to nije ohrabrenje za Crnu Goru koja je prepuštena sama sebi i nije moguće da se suverenističke stranke suprotstave svim neprijateljima na kvalitetan način. Plašim se da će doći u situaciju da treba da gase veći požar nego što je sada. Vidimo što radi Rusija, i Srbija uz njenu pomoć, po Balkanu. Mada ni zapadnim zvaničnicima nije lako – imaju problem u Bosni i Hercegovini, problem Kosova i Srbije... Vjerovatno im problemi u Crnoj Gori djeluju manje opasno. Ali treba voditi računa da i mala iskrica može da izazove veliki planem'' kategoričan je Đonović.
Pa ipak, on ne očekuje da će doći do većih problema u susret predsjedničkih izbora.
''Ubijeđen sam da će pobijediti demokratske i suverenističke snage, jer konačno bi građani trebalo da prepoznaju to. Ali, ako to ne bude slučaj, onda uzrok ne bi trebalo da tražimo samo u Crnoj Gori, nego i kod onih koji te snage podržavaju, finansiraju, agituju za njih u kontinuitetu. To čine transparentno ko hoće da vidi'', zaključio je Đonović.
Izjavu Eskobara prekjuče je komentarisao i analitičar Digitalnog forenzičkog centra Milan Jovanović. On je za Radio Slobodna Evropa ocijenio da ona ne iznenađuje, s obzirom na to da je Rusija godinama uključena u crnogorska društveno-politička dešavanja.
''Pogotovo od izbora 2020. godine i smjene vlasti, a od kada dominantno proruske i prosrpske strukture učestvuju u izvršnoj vlasti, što daje slobodu domaćim proksijima da djeluju'' istakao je Jovanović.
Uplitanje Rusije, dodao je, počelo je 2014. godine, a ona, kako je rekao, radi na opstrukciji evropskih i atlantskih integracija država Zapadnog Balkana.
Kazao je i da je važan segment zaštite od uticaja sa strane obavještajni faktor, a podsjetio je i da je nekoliko dana nakon međunarodne akcije za suzbijanje ruskog uticaja u septembru prošle godine, Vlada bez jasnog obrazloženja smijenila rukovodstvo Agencije za nacionalnu bezbjednost.
''Time je dovedena u pitanje posvećenost Vlade borbi protiv ruskog malignog djelovanja. Veliki je problem što se pitanje stranog uticaja relativizuje u Crnoj Gori'', zaključio je Jovanović.
