Današnja obuka počela je minutom ćutanja u čast nedavno preminulog profesora Vojina Dimitrijevića, koji je prema riječima direktorice Akcije za ljudska prava, bio „jedan od najboljih poznavalaca ljudskih prava i međunarodnog prava u regionu a i u svijetu i beskompromisni borac protiv ludila nacionalizama“ koji su vladali na prostorima bivše Jugoslavije.
„90 odsto novinara u Hrvatskoj su članovi Hrvatskog novinarskog društva“ kazao je novinar Drago Hedl koji je bio gost obuke. Članovi su profesionalni novinari i ima ih oko 2000, a svi prihvataju Kodeks društva.
Drago Hedl koji je bio novinar mnogih hrvatskih novina poput Glasa Salvonije, Slobodne Dalmacije, Feral Tribunea, Novog lista i londonskog časopisa Vor Riport (War Report), dobitnik je mnogobrojnih nagrada za istraživačko novinarstvo. Njegova istraživačka knjiga „Glavaš – hronika jedne destrukcije“ proglašena je najboljim publicističkim djelom objavljenim u Hrvatskoj 2010. godine od strane hrvatskog Jutarnjeg Lista. Ovaj nagrađivani novinar poznat je po svom istraživačko novinarskom radu u otkrivanju ratnih zločina učinjenih za vrijeme rata na prostoru bivše Jugoslavije.
Hedl je dugo bio predsjednik Suda časti hrvatskog Novinarskog društva. Dio iskustva i znanja koje je stekao u svom tridesetogodišnjem radu podijelio je sa predstavnicima medija i studentima novinarstva. Za vrijeme njegovog predsjedavanja Sudom časti, ova institucija je samo jednom izrekla isključenje iz Novinarskog društva zbog kršenja Kodeksa časti hrvatskih novinara.
Najčešći prigovori koji su stizali na adresu ovog društva bile su pritužbe na račun objavljivanja tekstova sa neprovjerenim informacijama. Teme o kojima se takođe često raspravljalo na Sudu hrvatskog Novinarskog društva bile su i povrede privatnosti. Kada je u pitanju bila povreda privatnosti djece tu su izricane rigorozne kazne za urednike i novinare, dok je sankcionisanje povreda privatnosti javnih ličnosti bilo blaže jer je to zadiranje bilo zarad informacija od šireg javnog interesa. Povreda ugleda i časti takođe je često bila predmet prigovora o kojima je Sud časti raspravljao, posebno ako se radilo o pripadnicima ranjivih i osjetljivih grupa
Hedl smatra da je jedan broj hrvatskih novinara izuzetno sujetan i da često ne prihvataju kritike koje dolaze od strane drugih kolega, i često ne žele da priznaju grešku nego je tvrdoglavo ponavljaju.
Prema riječima ovog istaknutog hrvatskog novinara u traženju informacija, posebno kada je u pitanju politika, novinar ne smije biti „moneta za potkusurivanje“ suprotnih tabora. Ukoliko za informacijom postoji interesovanje javnosti, nije neetički platiti informaciju.
Na pitanje Portala Analitika koje su najčešće greške koje novinar istraživač pravi i kako da ih ispravi, Drago Hedl je odgovorio da je za istraživačko novinarstvo potreban duži staž. „Za dobrog istraživačkog novinara potrebno je iskustvo, srpljivost, znanje i sreća“ kazao je čovjek koji prema riječima Tee Gorjanc Prelević „objavljuje ne samo što zna, nego ono što može da dokaže“.
