I pored brojnih najava, još uvijek nije urađeno ništa ozbiljnije po pitanju uređenja Alipašinih izvora, atraktivne i privlačne turističke destinacije, najvećeg kraškog vrela u Crnoj Gori, gdje voda izvire iz zemlje u prosjeku od oko četiri kubna metra u sekundi i to na površini od preko 300 kvadratnih metara. Revitalizacija i puna valorizacija Alipašinih izvora, koji su se nekada zvali Savini izvori, i dalje se čeka bez obzira što ovo poznato izletište tokom godine obiđe veliki broj posjetilaca.
Predsjednica Opštine Gusinje Anela Čekić je u razgovoru za "Dan" kazala da lokalna uprava posebanu pažnju usmjerava ka afirmaciji prirodnih ljepota i turističkih potencijala, u koje se svakako ubrajaju i Alipašini izvori. Međutim, kako je navela, postoje određeni pravno-imovinski i tehnički problemi koji su onemogućavali da se realizuje pripremljeni projekat uređenja ovog lokaliteta.
"Alipašini izvori su zaista pravi dragulj, ne samo opštine Gusinje, već i čitave države, ali je ovom atraktivnom lokalitetu posvećivano malo pažnje. Opština Gusinje je u saradnji sa Upravom za javne radove pripremila projekat uređenja Alipašinih izvora, ali do njegove realizacije nije došlo zbog određenih pravno-imovinskih i tehničkih problema. Ipak, očekujem da će se ti problemi brzo riješiti i da će, uz pomoć državnih institucija, ova izuzetna prirodna i turistička destinacija dobiti uređeniji izgled", navela je Čekić.
TO nema kapacitete da uređuje vodoizvorište
Iz lokalne Turističke organizacije su kazali da oni nemaju dovoljno kapaciteta da se bave infrastrukturnim projektima uređenja samog vodoizvorišta.
"Svakako bi trebalo izvršiti potpuno uređenje Alipašinih izvora, ali turistička organizacija za tako nešto nema dovoljno kapaciteta. To je u domenu nekih drugih institucija. Mi radimo na afirmaciji mogućih sadržaja u blizini Alipašinih izvora. Tako smo opremili pješačku stazu koja vodi do obližnjeg arheološkog nalazišta koje datira iz osmog vijeka i prava je atrakcija doći do tamošnjih crteža lovaca na jelene. Spremamo i jednu biciklističku stazu koja će moći da poveže Alipašine izvore sa Ropojanim, odnosno sa Vusanjem", istako je direktor Turističke organizacije Irfan Radončić.
Na Alipašinim izvorima još uvijek ne postoje odgovarajući sadržaji koji bi upotpunili ponudu čuvenog izletišta, koje svake godine 13. jula i 2. avgusta, pored mještana i njihovih gostiju, okuplja brojne Gusinjane iz inostranstva. Blizu izvora se nalazi svega jedna kafana koja zimi ne radi, a okolo nema klupa za odmor. Pored puta koji od Gusinja vodi do Alipašinih izvora nema pješačkih staza, kao ni rasvjete, ali ni jasnih putokaza koji bi usmjeravali goste do ovog mjesta. Ipak, ono što upada u oči su lijepe i velike novosagrađene kuće koje se prostiru nedaleko od vodoizvorišta, ali su mnoge od njih prazne tokom godone.
"Mještani su u velikom broju napuštali ovo mjesto, jer se nijesu imali adekvatne uslove za život. Između ostalog, Alipašini izvori nijesu stavljenu u funkciju razvoja ovog kraja, praktično o ovom mjestu niko ne vodi računa. Ljudi dođu, pogledaju i odu, a da ih tu niko ne dočeka. To svakao nije dobro, jer gostima su potrebni sadržaji da bi se tu proveli i ostavili novac", tvrde mještani.
Podsjećaju da su prije nekoliko godina određeni investitori iskazali interesovanje da na Alipašinim izvorima grade fabriku vode, ali se sve završilo samo na pokušajima.
