Abiznis

Drakulović: Matrikule početkom 2011.-te

Izvor

 

„Za razliku od prošle, kada smo izdali oko 12.000 dokumenata sa imenom Crne Gore, u ovoj smo tim povodom imali manje posla, ali će on svakako biti intenziviran upravo zbog početka izadavanja matrikula“, kazao je Drakulović. On je rekao i da su crnogorska pomorska ovlašćenja priznata u svijetu i da nema informaciju da je neki od naših pomoraca zbog njihovog posjedovanja imao problema na poslu. Drakulović je u januarua 2011. godine najavio i početak primjene Konvencije o balastnim vodama.„Na primjenu Konvencije iz 2004. godine, čekalo se zbog potrebe da je prihvati preko 50% svjetske trgovačke flote, ili 35 zemalja. Uskoro će ona biti obavezujuća i na nivou ratifikacije“, kazao je Drakulović, istakavši značaj dokumenta, posebno sa aspekta očuvanja mora od zagađenja.

 

On je kazao da će Crna Gora, u skladu sa Konvencijom, donijeti svoje nacionalne propise, koji će biti obavezujući. „Poznato je da su brodovi balastnim vodama prenosili i proširili neke  biljne i životinjske vrste, atipične za određena mora“, kazao je Drakulović, ukazujući na primjer tropske alge „Kaulerpa Racemosa“, poznatije kao „Tumor Mediterana“, koja uništava ostali živi svijet mora, a za koju se vjeruje da je po Jadranu raširena upravo pomoću balastnih voda. U osvrtu na promet plovila, Drakulović je kazao da je on u odnosu na prošlu godinu, u 2010.-toj bio za 20% veći. „Tabu tema je i ovog ljeta bilo divljanje vozača glisera i skutera, koji i pored pooštrene kaznene politike nisu u potpunosti poštovali pravilo da se ne primiču plažama više od 200 metara odnosno 50 metara, kada je riječ o ograđenim kupalištima. Na žalost to je imalo i za epilog jedan smrtni slučaj, kada je vozač skutera poginuo u zabranjenoj noćnoj vožnji kod plaže Žanjice“, kazao je Drakulović, istakavši nastavak saradnje sa plovnom jedinicom Policije i u toku 2011. godine jer je to najbolji način da se suzbije ova vrsta prekršaja.

 

Prvi čovjek Lučke kapetanije Kotor je najavio i strožu kontrolu brzine plovidbe kroz zaliv Boke kotorske većih plovila kao što su jahte i putnički brodovi. „Marete , odnosno plimni valovi, izazvani neprimjerenom brzinom vožnje kroz zaliv, nanosili su štetu kupačima, ali i manjim objektima uz obalu, pa je bilo i poziva za naknadu štete. U dogovoru sa Minsitarstvom pomorstva i saobraćaja, pripremamo predlog mjera za poštovanje propisa prolaska plovila kroz zaliv, u okviru čega će biti predviđene i kazne. Propis koji to sada reguliše je Peljar Jadrana, koji kaže da je maksimalna brzina vožnje kroz Boku 12 čvorova, a kroz tjesnac Verige i kod Kumbora, osam, ali je nedostatak dokumenta ne postojanje sankcija. Vrijedi reći i da povećanje prometa donosi i opasnost od povećanja zagađenja, a samo je luka Porto Montenegro ove godine imala tri- četiri veća zagađenja naftnim produktima. U cilju prevencije ovakvih incidenata imali smo konsultativni sastanak sa vlasnikom, na kojem smo tražili da i oni sami prilikom prihvata plovila kontrolišu tankove“, kazao je Drakulović. Na pitanje kako je još moguće kontrolisati zagađenja koja dolaze sa plovila, Drakulović je ukazao na mogućnost primjene satelitskog praćenja koji omogućava takozvi „aj-si“ sistem. „Brod se satelitski prati, a sistem evidentira ispuštanje svih tečnosti, koje nisu morska voda“, kazao je lučki kapetan Nikola Drakulović prenosi Radio Kotor.

Portal Analitika